Iako postoje uvjeti za uzgoj, a i izvozni potencijal je golem, proizvodnja malina u Hrvatskoj, a time i izvoz vrlo su mali jer se domaći voćari teško odlučuju za proizvodnju.

U Fortenova grupi, koja ima najveću plantažu malina u Hrvatskoj, drže kako su razlog, najvećim dijelom, predrasude iz prošlosti, a jedna od glavnih je da malina uspijeva isključivo na nadmorskim visinama iznad 300 metara.


- Možda je to tako bilo prije nekoliko desetljeća kada su se sadile isključivo ljetne vrste maline, ali razvojem novih sorti prilagođenih nižim nadmorskim visinama, otpornim na mraz te prilagođenim za strojnu berbu te predrasude više ne vrijede. Najbolji primjer je Poljska, koja je postala najznačajniji proizvođač u Europi, i to na štetu proizvodnje bazirane na ljetnim sortama u Srbiji koja je dugo godina dominirala tržištem malina u Europi - kaže Ana Ciglenečki, voditeljica eksterne komunikacije, Korporativne komunikacije Fortenova grupe d.d.


Proizvodnja malina u Fortenova grupi orijentirana je na industrijsku preradu zamrzavanjem u njihovoj tvornici Vinka. Maline beru kombajnima, što osigurava proizvodnu cijenu ispod jednog eura. Ta proizvodna cijena osigurava izuzetnu profitabilnost s obzirom na to da tržišna cijena ove godine nije padala ispod dva eura po kilogramu, a zamrznute oko tri eura. U drugom konceptu proizvodnje, orijentiranom prema tržištu svježeg voća, profitabilnost je višestruko veća, ali se zahtijeva ručna berba i pakiranje te izuzetno kratak lanac distribucije.


- Iako je sama proizvodnja predstavljala izazov u pogledu agrotehnoloških mogućnosti, a naročito u mogućnostima strojne berbe, maline kao voćna kultura imaju cijeli niz prednosti. Jedna od ključnih je brz ulazak u puni rod, što je ujedno i općenito prednost prilikom sadnje bobičastog voća. S obzirom na to da se radi o višerodnim sortama iz grupe "primocane", berba će trajati sve do sredine listopada, što je još jedna prednost jer se tržištu može ponuditi svjež proizvod dulje vremena. Zbog spomenutih prednosti uzgoja malina, planiramo i daljnja povećanja nasada malina do 200 hektara i ostalog voća pogodnog za strojnu berbu kao što su kupine, borovnice, crni ribiz i trešnje. Vinkin nasad malina trenutno je najveći u Hrvatskoj i jedan je od većih u regiji. Bez obzira na to, u Vinki ga promatramo kao makropokus jer mikropokus smo radili na pola hektara sa sedam sorti malina. Na temelju rezultata makropokusa donijet ćemo odluke o dinamici i strukturi podizanja novih nasada malina. No, generalni plan je u dogledno vrijeme malinama, ali i ostalim bobičastim voćem, zasaditi površinu od oko 250 hektara – kaže Ana Ciglenečki te pojašnjava kako postoje dvije vrste malina uvriježenog naziva ljetne (berba lipanj - kolovoz) i jesenske (berba kolovoz - studeni), a osim razdoblja dozrijevanja, glavna razlika je što se ljetne sorte sade na noseće armature te se formiraju izdanci koji svaku drugu godinu daju rod. Proizvodnja na Vinkinoj plantaži je potpuno mehanizirana.


Ana Ciglenečki upozorava kako, kao i svaka voćarska proizvodnja, uzgoj malina zahtijeva stalnu, svakodnevnu brigu oko nasada te prevenciju svih potencijalnih bolesti i štetnika.

- Pandemija koronavirusa samo je potencirala važnost kontrole proizvodnje od polja do stola i dokazala da kvalitetan proizvod bez problema pronalazi tržište. Naša proizvodnja u voćnjaku je ukupno certificirana GlobalGAP standardom što nam uz zdravstveno-prehrambene standarde koje imamo implementirane u tvornici za preradu osigurava da kupcima možemo jamčiti proizvod iznimne kakvoće i zdravstvene ispravnosti. Naš najveći izazov vezan uz maline je nedostatna proizvodnja u odnosu prema potencijalu prodaje. Važno je naglasiti da je Vinka plus d.o.o. jedina tvornica u Hrvatskoj koja realizira zamrzavanje povrća te domaćim i vlastitim proizvodom pokriva taj dio tržišta. Vinka svojom pozicijom u centru sirovinske baze ima značajne konkurentske prednosti za proizvodnju, a nakon toga i preradu povrća i voća. S trenutnom proizvodnjom od oko 14,5 tisuća tona zamrznutih proizvoda ujedno je i jedna od najvećih tvornica u regiji. Cilj Vinke je s planiranom budućom proizvodnjom od 31.000 tona postati regionalnim liderom u ovom segmentu proizvodnje, kao i fokusirati se na proizvode s dodanom vrijednošću - kaže Ana Ciglenečki.