Objavljeno 19. rujna, 2020.
Digitalna kompetencija jedna je od osam ključnih kompetencija koje je prije četrnaest godina definiralo Vijeće Europe. Odnosi se na pouzdanu i ključnu uporabu cjelokupnog raspona digitalnih tehnologija za informacije, komunikaciju i za rješavanje osnovnih problema u svim aspektima života.
Kao njezin integralni dio, informatička pismenost, koja podrazumijeva sposobnost upotrebe računala i računalnih programa, konstantno se redefinira, što je posljedica ubrzanog razvoja informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Nekada je bilo dovoljno poznavati računalne konfiguracije i osnove korištenja operacijskih sustava, osnovnu primjenu programa za obradu teksta, tablične proračune i izradu prezentacija s pomoću računala, a danas se među osnovna znanja ubraja i poznavanje interneta i njegovih servisa, a posebno komuniciranje elektroničkom poštom i korištenje World Wide Weba.
Informatička je pismenost, međutim, samo dio digitalnih kompetencija, jedne od osam kompetencija koje je Vijeće Europe prije 14 godina svrstalo među osam ključnih kompetencija koncepta cjeloživotnog učenja. Digitalna kompetencija podrazumijeva znanja i vještine vezane uz digitalne medije, a odnosi se na logičko i kritičko razmišljanje, sigurno korištenje informacija i informacijsko-komunikacijskih tehnologija, kako na radnom mjestu tako i u slobodno vrijeme, te dobro razvijene komunikacijske vještine, iz čega proizlazi da je u današnje doba digitalna kompetencija važna za vlastiti razvoj, učenje, školovanje, zapošljavanje i sudjelovanje u društvu općenito.Prema izvješću Europske komisije, koja od 2015. prati digitalnu konkurentnost država članica preko izvješća o indeksu digitalnoga gospodarstva i društva, petina Hrvata još se ne koristi internetom, najmanje osnovnu razinu digitalnih vještina ima 55 posto građana, a digitalne vještine na razini višoj od osnovne 33 posto građana.
Određeni napredak ipak postoji, u prvom redu u kategorijama upotrebe interneta i digitalnih javnih usluga. Hrvati su među najbrojnijim čitateljima vijesti na internetu u EU-u, a hrvatska poduzeća iskorištavaju mogućnosti društvenih medija, velikih podataka i e-trgovine.
Unatoč sve većoj potražnji za stručnjacima za IKT na tržištu rada, njihov je broj na tržištu rada manji od prosjeka EU-a. Od svih kategorija Hrvatska najbolje rezultate ostvaruje u kategoriji ljudskog kapitala i zauzima osmo mjesto po udjelu osoba s diplomom iz područja IKT-a. I. Alilović
Informatička pismenost postaje imperativ
Poznavanje rada na računalu postaje sve važnije otkako su tvrtke počele ovisiti o računalnoj tehnologiji. Ako imate određeno informatičko znanje, zadatke možete obavljati pravovremeno na organiziraniji i učinkovitiji način, možete napredovati na radnom mjestu, dobiti priliku za rad u više izazovnih projekata. U svakom slučaju, napredne računalne vještine pomoći će vam da brže dođete do boljeg posla ili vodećih pozicija. U takvim okolnostima digitalna kompetencija i informatička pismenost kao njezin integralni dio postaju imperativ, stoga je edukacija u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu rada iznimno važna, pa sve više učilišta pokreće programe informatičke izobrazbe nezaposlenih odraslih osoba s niskim kvalifikacijama ili bez kvalifikacija. U okviru takvih programa omogućuje se stjecanje kvalifikacija za zanimanje web-dizajnera, računalnog operatera, sistemskog i mrežnog administratora i računalnog programera.