Pandemija koronavirusa pokazala je našu krhkost i sada je trenutak Europe da nas izvede iz te krhkosti prema novoj vitalnosti. Istaknula je to u srijedu u svom govoru o stanju Unije predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

"Ovo je trenutak za Europu, da vjerujemo jedni drugima i ostanemo zajedno. Ovo je trenutak Europe, koja nas treba voditi iz ove krhkosti u novu vitalnost", rekla je von der Leyen na početku svog prvog govora o stanju Unije koji je trajao više od dva sata.

Po uzoru na Sjedinjene Države, jednom godišnje, na plenarnoj sjednici u rujnu, predsjednik ili predsjednica Komisije od 2010. drže govor o stanju Unije u kojemu se osvrću na rezultate u protekloj godini i najavljuju prioritete za sljedeću. Ursula von der Leyen se u svom govoru osvrnula na napore Komisije na ublažavanju zdravstvenih i ekonomskih posljedica pandemije COVID-19 te iznijela svoju viziju o ekonomskom oporavku, zelenoj i digitalnoj tranziciji, borbi protiv klimatskih promjena i o situaciji u europskom susjedstvu. Von der Leyen je rekla da Komisija predlaže nove ciljeve za smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2030. godine za najmanje 55 posto u odnosu prema 1990. Sadašnji cilj je smanjenje od 40 posto do 2030., što nije dovoljno da EU ispuni svoj cilj o klimatskoj neutralnosti do 2050. godine.

Istaknula je da bi 37 posto od 750 milijardi eura iz plana oporavka EU-a trebalo uložiti na ciljeve iz Europskog zelenog plana, a da se 30 posto od tih 750 milijardi namakne izdavanjem zelenih obveznica. Program EU-a sljedeće generacije treba omogućiti veće korištenje vodika, stvoriti "europske doline vodika", kako bi se modernizirala industrija, mobilnost i udahnuo novi život na ruralnim područjima. Pandemija je ubrzala digitalne inovacije i "sljedeće desetljeće mora biti digitalno desetljeće", kaže predsjednica Komisije. Von der Leyen je rekla da će Komisija, ne bude li dogovora na globalnoj razini, sljedeće godine predložiti da EU sam uvede digitalne poreze. Rekla je da treba stvoriti snažnu europsku zdravstvenu uniju i najavila da će EU osnovati svoju vlastitu agenciju za biomedicinska istraživanja i da će EU sljedeće godine u Italiji sazvati globalni samit o zdravlju kako bi se svijet bolje pripremio za neke buduće pandemije. Također je rekla da treba ojačati Europsku agenciju za lijekove i Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti.

Von der Leyen želi otvoriti raspravu o ovlastima u području zdravstvene politike (o toj politici trenutno odlučuju zemlje članice). Države članice neće biti oduševljene idejom da Bruxelles dobije značajniju ulogu u upravljanju zdravstvenim sustavima. To pokazuje srpanjski samit na kojemu su premijeri drastično srezali prijedlog Komisije da se osigura 9,4 milijarde eura za zajedničku zdravstvenu politiku – s te su stavke skinuli gotovo osam milijardi eura. Von der Leyen je u govoru zahvalila eurozastupnicima što se, u pregovorima oko EU proračuna, pokušavaju izboriti za bar dio tog novca. Očito je da EU želi veće ovlasti u zdravstvenoj politici. Također, Von der Leyen je najavila zakonodavni prijedlog za zajednički europski okvir za minimalnu plaću, što nagovješćuje zaokret Europske unije prema socijalnim politikama jer su očito i u Bruxellesu postali svjesni da će vremena koja dolaze donijeti i socijalne probleme i potrebu da se na njih odgovori.

Sljedeći tjedan Komisija će objaviti prijedlog o migracijama i azilu. "Migracije su europski izazov i cijela Europa treba dati svoj obol", rekla je. Jasno je da će prijedlog izazvati niz reakcija jer ne postoji zajedničko stajalište o tom pitanju čak ni unutar zemalja članica, a kamoli u cijeloj Uniji. EU nema zajedničkog pristupa po tom pitanju. Solidarnost kronično nedostaje kada su u pitanju migranti, a Grčka ili Italija su ostavljene da se same brinu o tom problemu, iako i one same trebaju pomoć i bez migrantske krize. Von Leyen se osvrnula i na zapadni Balkanu za koji je rekla da mu je mjesto u Europskoj uniji. "Mi dijelimo istu povijest, istu sudbinu. To je dio Europe, a ne postaja na ‘putu svile‘", rekla je von der Leyen.

Govoreći o Brexitu, von der Leyen je rekla da svakim danom blijede izgledi za zaključenje sporazuma o budućim odnosima između EU-a i Velike Britanije. Istaknula je da se dogovoreni sporazum o razdruživanju ne može jednostrano mijenjati, što je učinio britanski parlament.