Ekonomija
IZOSTANAK TURIZMA

Zbog korone povećani su tržišni viškovi lubenica
Objavljeno 15. srpnja, 2020.
Zbog poremećaja na domaćem tržištu otkupljivači su krenuli u izvoz lubenica na tržišta Slovenije, Češke, Slovačke i Poljske

Hrvatska ove godine očekuje proizvodnju lubenica na razini prošlogodišnjeg uroda, kada je na oko 700 hektara proizvedeno približno 28.000 tona. Podatci su to koje je objavila konzultantska tvrtka specijalizirana za poljoprivredu - Smarter, iz koje dodaju da se urod po hektaru kreće od 25 do 40 tona.
Iako je ove godine berba lubenice počela kasnije nego lani, očekivani su prinosi jednaki po jedinici površine. Uvoz je, kao i prijašnjih godina, počeo u travnju iz zemalja koje ranije počnu berbu lubenica. Kod nas se u tom razdoblju uvozila lubenica iz Maroka, a nakon toga iz Španjolske i Grčke. Berba domaće lubenice počela je krajem lipnja, a stručnjaci iz Smartera očekuju da će sezona domaće lubenice trajati do kraja rujna i da ćemo u tom razdoblju biti samodostatni.
"Svakako moramo uzeti u obzir bitno slabiju turističku sezonu, koja je bila znatan generator potrošnje, a koja će ove godine većim dijelom izostati, što se već sada reflektiralo na cijenu na tržištu, koja je niža nego prijašnjih godina", izjavila je Marina Kresoja, stručnjakinja Smartera.
Uzimajući u obzir potrošnju na domaćem tržištu i izostanak velikog dijela turističke potrošnje, ova će godina biti vrlo izazovna za proizvođače, pa će biti iznimno važno da se otkupljivači i trgovina okrenu domaćim proizvođačima. Ove su godine u plasmanu jagoda trgovački lanci pokazali solidarnost s domaćim proizvođačima, držali su ujednačene cijene i cijele sezone otkupljivali jagode iz domaće proizvodnje. Bilo bi za očekivati da se ta razina suradnje održi i s domaćim proizvođačima lubenica, kako one ove godine ne bi ostale neobrane na poljima. No i na proizvođačima je da poštuju optimalne rokove branja, suradnju s otkupljivačima, budu konkurentni i cijenama i kvalitetom. Tada rezultati neće izostati, zaključak je analize Smartera.
Zbog novonastalih poremećaja na domaćem tržištu najveći hrvatski otkupljivač voća i povrća, tvrtka ENNA Fruit, već je krenula u izvoz lubenice kako bi se smanjio pritisak na domaćem tržištu te se lubenice izvoze u Sloveniju, Češku, Slovačku i Poljsku. Proizvodnja lubenica u Hrvatskoj fluktuira od 17.000 tona do gotovo 28.000 tona, kolika je bila u 2018. godini. Hrvatska ima relativno niske prinose u odnosu prema vrhunskim proizvođačima, čiji se prinosi penju iznad 90 t/ha. Polja lubenica još uvijek se jako slabo navodnjavaju i tehnološka je razina proizvodnje niska i glede sorti i glede primjene agrotehničkih mjera. Proizvodnja se, primjerice, u dolini Neretve odvija na oko 200 ha, a ukupan urod je od 13 do 15 tisuća tona, uz prinos između 60 i 70 tona. U dolini Neretve tom se proizvodnjom bavi oko 50 OPG-ova, na parcelama od 0,5 do 5 ha, osim nekoliko većih, koji imaju 10 - 30 ha, a jedan 50 ha.
Kada je riječ o izvozu, prošle su godine izvezene 3432 tone, u vrijednosti od 1,3 milijuna eura, najviše u Njemačku, Sloveniju i Češku, a uvezeno je čak 15.300 tona, za 5,8 milijuna eura – najviše iz Grčke (1,7 milijuna eura), Italije (1,3 milijuna eura) i Španjolske, dok je količinski albanska lubenica na trećem mjestu s čak 1800 tona, u vrijednsti od oko pola milijuna eura, naspram španjolskih, kojih je uvezeno 959 tona za 591.000 eura. Izvan sezone konzumacije lubenica je jako malo, pa je tako i uvoz u prva tri ovogodišnja mjeseca iznosio samo 2408 eura, odnosno 2229 kilograma.
"Lubenica je relativno jeftin proizvod, koji ne trpi visoke transportne troškove, te na tržištima srednje Europe moramo konkurirati talijanskoj i lokalnoj proizvodnji zemalja u koje izvozimo. U špicama proizvodnje dogovaraju se izvozi viškova lubenice i u pravilu se postižu vrlo niske cijene", ističe Kresoja.
Proizvodnja lubenice u Hrvatskoj posljednjih je nekoliko godina u porastu, ali ovisi o sezonalnosti, odnosno o vremenskim utjecajima tijekom sazrijevanja i berbe. Vidljiv je utjecaj turističke sezone na potrošnju, a samim time i na proizvodnju, što znači da proizvodnja prati kretanje broja turista u državi. Izostanak golemog broja turista ove godine zbog koronakrize razlog je ogromnih tržišnih viškova i poremećaja na tržištu. Osim što Hrvatska ima svoju proizvodnju, na tržište dolaze i lubenice iz uvoza iz zemalja sa sličnim problemima i velikom proizvodnjom. Stručnjaci Smartera procjenjuju da smjer u kojem će se morati razvijati ova proizvodnja treba biti prema produženju sezonalnosti lubenice i prema prelasku na sorte manje mase. Sezonu proizvodnje moramo početi ranije u Dalmaciji i završiti kasnije u Slavoniji. Rast proizvodnje možemo ostvariti navodnjavanjem, uvođenjem novih sorti koje omogućuju duže čuvanje i lakši transport te upotrebom zaštićenih, ali ne preskupih niskih tunela. Većinu turista ljeti čine strani gosti, koji su navikli na standard veličine lubenice od 4 do 8 kg. Kako bismo povećali prodaju, moramo se prilagoditi navici kupca i prijeći sa sorti koje trenutno uzgajamo, a to su one čiji su plodovi 8 kg, na sorte koje daju plodove veličine na kakvu su kupci naviknuli. U Hrvatskoj već godinama postoji trend da se u prodaju voća u trgovačkim lancima kreće sve ranije. Tako se i početak prodaje lubenice pomiče prema ranijem datumu. Tomu svakako pomaže i činjenica da Hrvatska kao članica EU-a može uvesti lubenicu s područja gdje proizvodnja počinje znatno ranije nego kod nas. Radi se o lubenicama iz Grčke i Španjolske. Kupci spremno prihvaćaju takvu praksu i na tom valu raste i količinski uvoz lubenice. U trenutku kad počne sezona berbe domaće lubenice, i trgovački je lanci počnu kupovati. Na taj način čuvaju domaću proizvodnju, radna mjesta i pridonose gospodarskom rastu. Trend je da se domaća roba preferira pred robom stranog podrijetla, a i kupci prepoznaju hrvatsku kvalitetu te imaju mogućnost kupovati domaće, naglašavaju u Smarteru.
Potrošnja lubenica uglavnom je stabilna i kreće se između 8 i 9 kilograma po stanovniku godišnje. Hrvatsko je tržište konzervativno u potrošnji i uglavnom postoji u ljetnim mjesecima, a potrošači su pretežito vezani uz tradicionalne sorte. Godišnja potrošnja lubenica i dinja posljednjih se godina kreće između 30.000 i čak 40.000 tona. Potrošnja raste u godinama kada je proizvodnja visoka, a samodostatnost se kreće između 60 i 70 posto. S obzirom na nedostatnost proizvodnje za domaće tržište, ostale potrebe namirujemo iz uvoza, pa godišnje uvozimo između 12.000 i čak 20.000 tona, kaže Kresoja. Zdenka Rupčić

Vidljiv je utjecaj sezone na potrošnju i proizvodnju, tako da proizvodnja prati kretanje broja turista
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

POTROŠAČI IH SVE VIŠE PRIHVAĆAJU

Do 2030. na cestama 31 milijun električnih vozila

2

AKO SE USUGLASI KONGRES SAD-A MJERE ĆE VRIJEDITI PRIBLIŽNO 1000 MILIJARDI DOLARA

Nada u poticajne mjere podržava rast burzi

3

VELIKA OČEKIVANJA ZA KOLOVOZ

Dobar srpanj u tvrtki Jadran