Hrvatska književna Panonija III., koju organiziraju Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek, DHK, Zagreb, Croatica nonproft kft., Budimpešta i Hrvatski vrtić, osnovna škola i đački dom iz Budimpešte, nastavak je jedinstvenog književnog i umjetničkog programa koji okuplja relevantne hrvatske književnike i umjetnike panonskog prostora: iz Hrvatske, BiH, Srbije, Mađarske i Austrije. Ove je godine u okviru trećeg izdanja manifestacije početkom travnja planiran bogat program, koji je odgođen do okončanja pandemije. U sklopu tehničkih mogućnosti, dio aktivnosti će se održati i na internetskim portalima: dhk.hr i croatica.hu. Prva među mrežnim aktivnostima je izložba portreta hrvatskih književnika akademske slikarice Marije Adrić Soldo, Nigdar ni tak bilo, da ni nekak bilo…


Ovi Krležini stihovi iz Balada Petrice Kerempuha, neprolazne umjetničke, ali i općeljudske vrijednosti, svojevrsni su slogan, ne samo ove izložbe, već i hrvatske književnosti i umjetnosti kroz povijest: probijanje kroz mukotrpno i nesklono vrijeme, u kojem je bilo više tamnih nego svijetlih časova, pa ipak, jezik je opstao, književnost je opstala, umjetnost je opstala. Opstat će unatoč „strašnom času“ pandemije u kojoj se nalazimo i koja paralizira naše živote, ali i potresu koji je teško oštetio i povijesnu zgradu u kojoj je smješteno Društvo hrvatskih književnika na Trgu bana Jelačića. O tom, svojim sjajnim nizom portreta, svjedoči akademska slikarica Marija Adrić Soldo, koja odabrane portrete obogaćuje riječima: odabire uz svaku sliku stih, rečenicu, misao iz opusa portretirane književnice ili književnika - njezin je rad ne samo portretiranje, već i novo, suvremeno čitanje književnih opusa naših klasika - ističu iz DHK.


Akademska slikarica Marija Adrić Soldo rođena je u Đakovu 1987., a u Strossmayerovu se gradu začela, kako i sama tvrdi, i njezina ljubav prema umjetnosti: Moj pogled odgojila je estetika Đakovačke katedrale, točnije njezin interijer. To je grandiozan, predimenzioniran, nadmoćan prostor, osmišljen do posljednjeg milimetra, gdje u savršenoj harmoniji supostoje freske velikih formata, skulpture, ornamenti, dekorativne tehnike i pozlata. Volim što je to bogatstvo dostupno svima…


Na Akademiji likovnih umjetnosti diplomirala je slikarstvo u klasi profesora Igora Rončevića. Izlaže samostalno i skupno. Na likovnoj sceni je više od 10 godina, iza mene su četiri samostalne izložbe, dvadesetak skupnih, Salon mladih, serija slika na temelju koje je dobila tromjesečni rezidencijalni boravak u Beču.
Osim klasičnog slikarstva, poznata je po svojim pop-artističkim intervencijama te dizajniranju svakodnevnih, uporabnih predmeta. Iznimno je inovativna i kreativna u svom radu, posebice uspješna u kombinaciji različitih vrsta umjetnosti i miješanju naizgled nespojivih izražajnih sredstva. Iznimno je sklona kombinaciji umjetnosti i dizajna, odnosno oplemenjivanja prostora u kojima živimo ili boravimo inovativnim rješenjima u kojima se miješaju visoka kultura i ono naizgled svakodnevno, pa i banalno. Sjajan je primjer njenog rada, neke vrste total-umjetničkog dizajna - projekt posvete avangardnoj đakovačkoj slikarici Vjeri Biller (Đakovo 7. prosinca 1903. - Hartheim, 28. svibnja 1940.), u kojem je oslikala izlog kafića smještenog u kući u kojoj je slikarica rođena crno-bijelim motivima Venecije te izradila lončiće i kalendare s njenom posvetom Vjeri Biller. Portretiranim hrvatskim književnicima i književnicima pristupila je s puno uvažavanja, ali i dubokim razumijevanjem njihovih biografija i njihovih djela, stvorivši iznimno vrijedan ciklus - napominju organizatori, DHK. N.Vek.