Svima je već jasno da je epidemija bolesti COVID-19 iz temelja promijenila način života, ne samo u Hrvatskoj, a zbog epidemioloških mjera mijenja se i način poslovanja.

Teškoća u organizaciji poslovanja bilo je i ranije, osobito u posljednje vrijeme, kad je došlo do iseljavanja velikog broja hrvatskih građana u zemlje gdje su očekivali bolje radne uvjete i plaće, pa su mnoge tvrtke i poduzetnici muku mučili s radnom snagom i ispunjavanjem ranije preuzetih ugovornih obveza. Hoće li nova situacija s promijenjenim uvjetima poslovanja dodatno otežati privređivanje, ili će, možda, problemi u drugim zemljama pospješiti povratak hrvatske radne snage u domovinu i time riješiti dio problema poslodavaca, posebice kada je riječ o sezonskim poslovima u poljoprivredi, pokušali smo otkriti u analizama stručnjaka i mišljenjima gospodarstvenika.


Kad je riječ o poljoprivredi, Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede svojim su mjerama riješili značajna pitanja koja su opterećivala poljoprivredne proizvođače - osigurana su sredstava za sjetvu, isplaćeni su poticaji, ukidaju se propusnice unutar županija, dopušten je rad prijeko potrebnih usluga. Poljoprivrednici, međutim, upozoravaju da je sada ključni problem nedostatak radne snage, a bez radnika, posebice sezonskih, nema ni poljoprivredne proizvodnje.


Stručnjaci zagrebačke konzultantske tvrtke Smarter analizirali su lanjsko stanje sezonske zaposlenosti i utvrdili da je putem vaučera, odnosno ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih i povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi za 1530 poslodavca radilo 14.190 sezonaca. Budući da je iskorišteno ukupno 306.625 vrijednosnih kupona, a jedan kupon vrijedi za jedan dan rada sezonskog radnika, znači da je svaki od spomenutih 14.190 sezonskih radnika prosječno radio 21,6 dana na povremenim poslovima u poljoprivredi. Tijekom prva tri mjeseca ove godine iskorišteno je 74.386 vrijednosnih kupona, a koristilo ih je mjesečno prosječno 205 poslodavaca. U istom razdoblju ukupno je 4015 radnika sklopilo ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi.


Osim preko vaučera, na sezonskim poslovima rade i prijavljeni radnici na određeno vrijeme, ali mnogi također rade na crno, jer ne žele izgubiti prava koja ostvaruju kroz razne oblike socijalne pomoći. Zato je procjena da u Hrvatskoj ukupno ima i više od 50.000 sezonskih radnika. Budući da se poljoprivredne površine u Hrvatskoj ne povećavaju, a bitno ne ne mijenja ni struktura poljoprivredne proizvodnje, iz analize tvrtke Smarter proizlazi da će potrebe za sezonskom radnom snagom biti približno iste kao i prošle godine. Jedino se može očekivati povećanje sadnje povrća radi podmirivanja vlastitih potreba u domaćinstvima. Tek će ponegdje na otvorenom doći do zamjene nekih ratarskih kultura povrtnim.


Ova kriza prilika je za zaokret u poljoprivredi i promjenu poslovnog modela koji treba znati iskoristiti. Slatinska tvrtka Stari podrum, koja u svome vlasništvu ima 50 hektara vinograda, i poznata je prema proizvodnji pjenušavog vina Slatinski biser, svake godine u svojim vinogradima zapošljava 30 do 50 sezonskih radnika. Vlasnik tvrtke Ivan Halas kaže da do sada nije imao teškoće u pronalaženju radne snage za sezonske poslove, osobito kad je riječ o berbi grožđa.


– Mi smo bez ikakvih problema pronalazili žensku radnu snagu, a određenih teškoća imali smo kod muških radnika, pa smo se snalazili. Mislim da će situacija s ovom epidemijom poslodavcima poboljšati situaciju. Naime, sada je već 99 posto sigurno da će turizam podbaciti, bukinzi se otkazuju, na moru će biti mnogo praznih apartmana, neke tvrtke čeka stečaj i bit će mnogo nezaposlenih, pa u pogledu sezonske radne snage mislim da za nas ne bi trebalo biti problema - kaže Halas.

Kaže da se već susretao s negativnim predviđanjima o mogućnostima pronalaska berača i nosača za berbu grožđa, ali uz povećane nadnice i porezne markice ta se predviđanja nisu ostvarila. "Tu ne vidim nikakav problem, samo treba ljude platiti. Zbog nemogućnosti odlaska u inozemstvo na sezonske poslove, kao što su berba šparoga, njegovanje starijih osoba i drugi, više ljudi ostajat će ovdje, pa će zasigurno biti i više zainteresiranih za naše sezonske poslove", kaže Ivan Halas.


Sezonsku radnu snagu koristi i slatinski Agroduhan. Osim trenutačno 58 stalno zaposlenih, Agroduhan u sezoni zapošljava i do sto sezonskih radnika.
"Agroduhan nema problema u traženju sezonskih radnika, ili ljepše rečeno radnika na određeno vrijeme. Nova uprava od 2017. godine prvo je izjednačila prava radnika na određeno vrijeme sa stalno zaposlenima u pogledu plaća, uporabe HTZ opreme, korištenja godišnjih odmora, odnosno sva prava iz kolektivnog ugovora", kaže predsjednik Uprave Agroduhana Tomislav Tomić. "Vjerujem da ni ove godine neće biti problema s ponudom, jer trebamo radnu snagu od početka svibnja pa sve do završetka obrade, tako da oni nakon prestanka rada u Agroduhanu ostvare pravo naknade u HZZ-u. Žao mi je što našom politikom možda stvaramo problem ostalim poslodavcima, ali mi ustrajemo u poštivanju svakog radnika", kaže Tomić.