Novosti
DOMAĆI ZNANSTVENICI U BORBI ZA KLIMU

Građani moraju postati svjesni toga da se klimatske promjene ne događaju "negdje drugdje"
Objavljeno 10. veljače, 2020.
Potrebne su nacionalne strategije, akcijski planovi i zakonski okviri - ali sustav je trom

Sredinom siječnja domaća znanstvena zajednica predala je tijelima zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske "Apel za sustavnu klimatsku akciju". Prvi je to takav udruženi istup hrvatskih znanstvenika o pitanju svjetske klimatske krize.


Apelom se traži "donošenje i implementaciju ambicioznih politika koje su preduvjet sustavnog suočavanja s klimatskom krizom". Navode kako te politike moraju imati uporište u znanstvenim istraživanjima, i to od temeljnih prirodnih, koje omogućuju razumijevanje fizikalne osnove klimatskih promjena, preko tehničkih, koje su ključne u razvoju učinkovitih tehnoloških rješenja za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, pa do društveno-humanističkih, koje omogućuju razumijevanje i predviđanje društvenih i ekonomskih implikacija klimatske krize i temelj su za razvoj održivih i pravednih socioekonomskih modela. Apel je potpisalo 550 znanstvenika i znanstvenica, a s troje od njih, Nikolom Biliškovim, sa zagrebačkog Instituta Ruđer Bošković, te Anitom Galir Balkić, docenticom Odjela za biologiju, te Ines Banjari, izvanrednom profesoricom s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, oboje sastavnice Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, razgovaramo o njihovim stavovima i razlozima uključivanja u ovu akciju. Za početak provjera ima li kakvih pomaka nakon predaje Apela i reakcija na njega.

Nesvjesni činjenice

- Nažalost, institucije pokušavaju realizirati ono što smo i očekivali od njih. Dakle, one pokušavaju realizirati jedno veliko gromoglasno ništa. Za sada se oni prave da su potpuno nesvjesni činjenice postojanja Apela. Konkretno, ni jedna od institucija vlasti nije reagirala na Apel. Možda hoće, to još ne znamo. Naravno, nismo očekivali ništa spektakularno, nismo očekivali neki kopernikanski obrat u politici, ali i dalje smatramo da se ni jedna mudra vlast ne može oglušiti na glas tolikih znanstvenika. Možda nam oni jednostavno poručuju da ih nije briga. Možda je poruka njihove šutnje naprosto da nisu mudri. Možda je institucionalna šutnja odraz psihološkog kriznog obrambenog mehanizma, odnosno izbjegavanja suočavanja sa stvarnosti jer ih ona ostavlja u osjećaju apokaliptičkog beznađa - upozorava Biliškov te kaže kako pažljivo prate sva zbivanja, osobito ih zanima hoće li slučajno zamijetiti nekakav angažman premijera ili predsjednice o pitanju klimatskih promjena.


Europska komisije predstavila je nedavno Europski zeleni plan – strategiju za postizanje održivosti gospodarstva EU-a pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike u svim područjima politike i osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije. Jedan od ciljeva je postati prvi klimatski neutralni kontinent. Može li to postati izgovor za djelovanje domaće političke elite? Biliškov je uvjerenja kako bi to bio tek alibi, ali ako to i "bude samo posljedica inicijative Europske komisije, treba reći da i ono donosi pozitivni pomak, pa je dobro".


Docentica Galir Balkić ne dvoji kako je klimatski neutralan svijet jedino trajno održivo rješenje.


- Primjerice, prema Europskoj agenciji za okoliš podaci za 2018. godinu pokazuju redukciju stakleničkih plinova za 23 posto u usporedbi s 1990. godinom, što je i više od planiranih 20 posto do 2020. godine. Ipak, jesu li ti rezultati posljedica isključivo politike EU-a i poticanja korištenja alternativnih rješenja ili je dio "zagađujuće" industrije izmješten u druge dijelove svijeta - pita se Anita Galir Balkić.


Ines Banjari se slaže kako je "misli i djeluj lokalno" dobitna kombinacija.


- Najveći dio ljudi koji žive u Osijeku i okolnom području problem zagađenja okoliša, do nedavnog problema s onečišćenjem zraka, nije shvaćao kao nešto što ih dotiče u velikoj mjeri. Mi doista možemo biti sretni što živimo u jednom od najzelenijih gradova Hrvatske; Osijek je primjer kako zelene površine uklopiti u urbani prostor, tu je i blizina Kopačkog rita, a ni Papuk nije daleko. No nije to samo problem zagađenja zraka, zagađenje bukom i svjetlom su golemi problemi velikih urbanih sredina, a da bi ste se uvjerili u to, dovoljno je da odete do Zagreba - kaže ova profesorica.


A jedan od zacrtanih ciljeva na koji domaća znanstvena zajednica apelira je i poticanje lokalne proizvodnje, distribucije i trgovine koja ne uključuje transport lokalno dostupnih dobara iz udaljenih zemalja.


- Trebamo se pitati koliko se radnih mjesta može otvoriti vratimo li kod nas proizvodnju onoga što se ovdje može proizvoditi. Zajednički, uz malo razmišljanja, mogli bismo puno toga učiniti. Hranu definitivno ne bismo trebali uvoziti, bar ne u tolikoj mjeri, ali o tome svaki Slavonac sigurno može reći puno više od mene - naglašava Biliškov.
Jasni, ne i glasni

Kada smo već kod Slavonaca, među 550 potpisanih znanstvenika ne nalazimo više od 20-ak potpisnika s osječkog Sveučilišta. Je li za istok Hrvatske to dovoljno glasan apel? Za Galir Balkić "apel s istoka Hrvatske je jasan, ali ne i dovoljno glasan".


- Svakako da postoji potreba za većim angažmanom lokalne zajednice kada govorimo o klimatskom aktivizmu. Mnogi znanstvenici s našeg sveučilišta u rezultatima svojih istraživanja vide jasne znakove klimatskih promjena, no prikaz znanstvenih rezultata bez popularizacije teme za širu javnost, nažalost, nije od velikog značenja. Smatram da je nužno temu klimatskih promjena prikazivati i kroz sferu lokalnih događaja (ekstremne poplave, dugotrajne suše...) i popratnih znanstvenih istraživanja jer je to često jedini način da ljudi osvijeste kako se klimatske promjene ne događaju "negdje drugdje", nego da doista utječu i na njih osobno - kaže ova docentica s osječkog Sveučilišta.


Za njezinu kolegicu Banjari od samog broja potpisnika ipak je puno važnija poruka koja se šalje; uostalom osobno zna kolege koji nisu stigli potpisati Apel prije njegove predaje.


- Klimatske promjene su naša stvarnost i budite sigurni da osječka akademska zajednica govori o njima, ne samo govori nego i poduzima akcije. Sjetite se nedavne akcije "Ne budi panj, zasadi drvo!". Ne radi se samo o onečišćenju zraka i vode, krčenju šuma, problemima zbrinjavanja otpada, radi se o vrlo kompleksnom problemu koji će drastično promijeniti način kako živimo, što jedemo, rezultirat će velikim promjenama u urbanističkom smislu, brojnim socijalnim problemima i još većim socioekonomskim nejednakostima... U nekim dijelovima svijeta ovo nije skora budućnost, nego sadašnjost. Ipak, najveći dio naših diskusija o klimatskim promjenama se odvija u učionicama, sa studentima i eventualno pokoji istup u medije. Grupiranje naših aktivnosti bi sigurno dalo doprinos tome da naš glas bude jači i da potakne lokalnu zajednicu na akciju - kaže Banjari.


Sve troje naših sugovornika naglašava kako je "misliti i djelovati lokalno" definitivno ono što može u kratkom vremenu dati rezultate.
- Naravno da su nam potrebne i nacionalne strategije, akcijski planovi i zakonski okviri, ali sustav je trom, a mi smo trebali djelovati još jučer. Stoga, očekujte skori poziv na tribinu o klimatskim promjenama u Osijeku - kaže zaključno u ime naših sugovornika profesorica Banjari.


Dario Kuštro
POTICANJE LOKALNE PROIZVODNJE
Docentica Galir Balkić smatra kako su poticanje lokalne proizvodnje, distribucije i smanjenje transporta apsolutni ultimatum, poglavito kada se govori o Slavoniji. "Lokalni uzgoj ima sve benefite za danas toliko atraktivan održivi razvoj – kupcu omogućava dostupnost znatno svježije hrane na lokalnoj tržnici, a potrebno je znatno manje ambalaže za pakiranja proizvoda, čime se troši i manje resursa. S druge strane, kupnjom takvih proizvoda pojedinac pomaže lokalnoj ekonomiji, ali i svom susjedu koji tu hranu uzgaja. Jasno je da je ugljični otisak transporta iste količine hrane znatno različit ako istu dovozimo iz Baranje ili ju uvozimo s Tajlanda. Jedne je godine u intervjuu za lokalnu televiziju naša najstarija prodavačica na osječkoj tržnici pričala kako je kao djevojka došla u Slavoniju i kada je izišla iz vlaka nije mogla vjerovati koliko zemlje ovdje ima - gdje god se okrene samo zemlja! Uz toliko potencijala, zašto uvozimo polovinu godišnjih potreba voća i povrća? Za početak, zaokret ovdje može napraviti svatko, jednostavno kupujući isključivo lokalno", zauzima se Banjari.
RASPRAVA O PREHRANI
Profesorica Banjari svjesna je kako ne postoji jedinstveno rješenje, što pojašnjava kroz svoju struku. "Moje područje je prehrana ljudi i velike debate se vode oko toga bi li trebalo poticati sve veći broj ljudi da prijeđu na vegansku prehranu (prehrana koja potpunoi isključuje hranu životinjskog podrijetla). Broj dokaza koji govore suprotno iz dana u dan je sve veći. Ono što želim istaknuti je da je problem jako kompleksan i da ne postoji tzv. One Fits All, odnosno model koji bi u svim situacijama rezultirao pozitivnim pomacima", kaže.
ŽIV I DINAMIČAN KLIMATSKI POKRET
Koliko je svjetska borba za klimu prepoznata kroz lik Grete Thunberg i nedostaje li Hrvatskoj za osvještenje takva prepoznatljiva osoba? Biliškov drži kako ipak nije nužna pojava jedne takve ličnosti oko koje će se okupiti klimatski pokret, on je već sada zapravo dovoljno živ i dinamičan, a optimizmom ga ispunjava jak i sve jači globalni pokret srednjoškolaca za klimu. "Donedavno se činilo da se klimatske promjene događaju nekome drugome, tamo negdje daleko, gdje žive domorodačke zajednice ili narodi tzv. globalnog juga. Oni su bili živopisni, ali u našem diskursu apstraktni narodi sa stranica National Geographica, moglo bi se reći oni koji su ‘daleko od očiju, daleko od srca‘. Oni su tek ‘odnekud‘, kao folklorna atrakcija, izranjali na međunarodnim klimatskim konferencijama. Stvar se potpuno promijenila kad su djeca izišla na ulicu i rekla nam: ‘Gledajte nas! Mi smo tu, mi smo ti koji su neposredno ugroženi klimatskom krizom!‘ Klimatska kriza je time prešla iz sfere apstraktnog u nešto što je tu, svuda oko nas, nešto što nas se na najneposredniji način tiče. Naša djeca su u pitanju, na kraju krajeva! Misao koja postoji od prethistorije ekološkog pokreta - mi smo posudili Zemlju od naših potomaka - inflatirana je, nažalost, do najobičnije floskule, ali pokret srednjoškolaca nam je na bolno najjasniji način pokazao njezinu istinitost i utemeljenost", podsjeća Biliškov.
Možda ste propustili...

REORGANIZIRATI PROIZVODNJU

Tekstilci se nude zdravstvu

STOŽER CIVILNE ZAŠTITE VIROVITIČKO-PODRVASKE ŽUPANIJE

Potvrđen drugi slučaj zaraze koronavirusom u VPŽ

Najčitanije iz rubrike