Demografi s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu došli su do iznenađujuće spoznaje da se u Hrvatskoj u sve većoj mjeri razvode najniže obrazovani parovi.

Rezultati istraživanja objavljenih u časopisu Revija za socijalnu politiku neočekivani su, jer su u Hrvatskoj razvodi i dalje rjeđi nego u većini europskih zemalja, i jer anketna istraživanja potvrđuju da je Hrvatska pretežno konzervativno europsko društvo u kojem se održala naklonost prema tradicionalnim oblicima života u obitelji i braku, ističe se.

Demografi Petra Međimurec i Ivan Čipin poduzeli su istraživanje pojedinačnih podataka iz vitalne statistike o sklopljenim i razvedenim brakovima za razdoblje od 1989. do 2014. Iz njih su zadržali samo podatke o parovima u prvom braku i svako se opažanje pratilo od vjenčanja do razvoda, ili do dvadesete godišnjice braka. U tako uređenoj bazi ostalo je 510.855 parova, koji su svi zajedno u braku proveli 6.151.277 godina, što je vrijeme u kojem su ukupno bili izloženi riziku za razvod, objašnjavaju istraživači svoj postupak. Među tim parovima do kraja 2014. i prije dvadesete godišnjice braka razvelo se njih 44.336.

Odmah je uočljivo da bazna crta rizika za razvod ima tipičnu rastuću pa padajuću putanju, kažu autori, i pojašnjavaju da su razvodi najrjeđi tijekom prve godine braka, nakon čega njihova brojnost raste i doseže vrhunac između četvrte i pete godine braka, a zatim postupno opada. Najviše brakova razvedeno je između treće i pete godina nakon vjenčanja, njih 8123, te između sedme i desete godine braka, 8021.

Najviše se razvode muškarci mlađi od 25, njih 17.454, te žene između 20. i 24. godine, ukupno njih 20.289. Gledano prema obrazovnim razredima, najviše se razvode supružnici sa srednjom školom: 32.816 muškaraca i 30.580 žene.

Razvodi brakova istraživače privlače ponajviše zbog negativnih posljedica koje donose supružnicima, posebice njihovoj djeci, a one najjače pogađaju one s ograničenim socioekonomskim resursima, ističu autori i zaključuju da u tom slučaju veza između obrazovanja i razvoda braka može postati jedan od mehanizama u širenju i reprodukciji društvenih nejednakosti. H