Europski parlament potvrdio je novu Europsku komisiju na čijem je čelu Ursula von der Leyen, njemačka demokršćanka koja dužnost službeno preuzima 1. prosinca, i time postaje prva žena na toj funkciji. Želja joj je da Europa postane predvodnica u rješavanju svjetskih problema, zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena, inovacijama i digitalizaciji, kao i zaštiti demokracije, europskih vrijednosti te prava građana. Optimistično je najavila kako bi Europa mogla biti prvi kontinent koji će do 2050. godine biti ugljično neutralan, sila digitalizacije i gospodarstvo koje postiže ravnotežu između tržišta i društva. Drži kako je u sve nemirnijem svijetu sada više nego ikada ranije potrebno snažno europsko vodstvo te najavljuje da će Europska unija u idućih pet godina krenuti u "tranziciju koja će dotaknuti svaki dio našeg društva i gospodarstva".

Hrvatska je na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem podržala njezin izbor, na čemu je ona izrazila divljenje našim postignućima, misleći prije svega na to da će Hrvatska, kao najmlađa članica europske obitelji, početkom iduće godine predsjedati Unijom.


Od nove Komisije međutim malo tko očekuje i novi smjer europske politike, no svi ističu važnost da joj je na čelu osoba koja uživa povjerenje Njemačke i Angele Merkel. To su ljudi koji će manje-više provoditi politiku koja se usuglasi na razini EU-a i koja je kompromis stranačkih politika.


- Što se tiče europske politike, razlike su između politike lijevog centra i desnog centra minimalne. Kada je netko želio imati sasvim drukčiju politiku, a to su pokušali Grci s nešto radikalnijom lijevom vladom, oni su slomljeni. EK ih je slomila i tu se pokazalo da na razini nacionalnih politika ljudi mogu imati jednu političku volju, ali da ta njihova volja ne mora biti prihvaćena na razini cijele Unije - kaže politički analitičar, profesor Tihomir Cipek, s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, i dodaje kako se radi o nedorečenom odnosu nacionalnih država i EK-a.


Jednim od istinskih problema Unije u idućem razdoblju Cipek smatra demografiju, za što je u novoj Komisiji zadužena naša Dubravka Šuica, potpredsjednica Komisije.


- Vidjet ćemo hoće li Komisija uspjeti oblikovati neku demografsku politiku koja bi zapravo čitav jugoistok obnovila. Činjenica je da se čitav taj bazen prazni zato što ljudi odlaze u srednju i zapadnu Europu. Bazen presušuje i pitanje je zapravo kako će se to uspjeti obnoviti, jer nitko nema neki recept. Sama Njemačka ima demografsku krizu - pojašnjava Cipek.


Politologinja s međunarodnog sveučilišta Libertas doc. dr. sc. Jadranka Polović, tvrdi da se pojavio dokument o budućnosti EU-a sa smjernicama za iduće dvije godine u kojemu se navodi i nužnost jačanja suvereniteta EU-a, što uključuje i promjene ustava.


-To će zasigurno izazvati otpore Višegradske skupine. Ako se sjetimo kako je prošlo usvajanje Lisabonskog sporazuma i ta želja za preuzimanjem većih ovlasti može se obiti o glavu Komisiji koja će se vjerujem voditi ovim dokumentom. Dokument bi trebao naglasiti jaču ulogu EU-a na globalnoj razini, odnosi se na poticanju i većem ulaganju u sigurnost i novu politiku migracija, klimatske promjene, digitalizacije, što je u fokusu EK i ono što me iznenadilo je da stavljaju u fokus model socijalne tržišne ekonomije. Mislim da je na tome više inzistirao Macron koji je svjestan da su stvari s neoliberalnim tržišnim modelom dovedene do kraja i da su to stvari koje treba mijenjati, ako se želi promijeniti stanje unutarnjih socijalnih tenzija koje potresa EU - kaže Polović.


Voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije Anđelko Milardović smatra da stanje koje će utjecati na budućnost EU-a je aktualna podijeljenost Europe nastala kao rezultat otvorenih konflikata oko migracija.
- Nakon 2015. Europa funkcionira kao podijeljena Europa, mislim na briselsku i Orbanovu. Budućnost ovisi o migracijskim procesima koji će se odvijati u sljedećih pet, ili deset godina. Budućnost Europe vezana je uz demografiju, i nije bez razloga što je upravo na to pitanje stavljen prioritet. Pitanje je također kako će konceptualno izgledati, hoće li ostati u ovom obliku, ili će ići snažnije prema integraciji prema jednom tipu federalne Europe - zaključuje Milardović.