Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za 2018. godinu, predstavljeno i u Saboru, pokazalo je kako je porasla svijest građana o važnosti zaštite njihovih osobnih podataka, ali i da je kršenje prava o zaštiti osobnih podataka i privatnosti građana u porastu te da privatnost pojedinaca u Hrvatskoj najviše ugrožavaju sustavi videonadzora i društvene mreže.

Riječ je o dosad najopsežnijem godišnjem izvješću AZOP-a jer je sredinom 2018. godine u punu i izravnu primjenu stupila na snagu Opća uredba o zaštiti podataka, poznatija pod pojmom GDPR. AZOP-u su time znatno ojačane ovlasti, prošireno područje nadležnosti, povećan opseg nadzornih, savjetodavnih i korektivnih aktivnosti te proširene ukupne odgovornosti i obveze u vremenu digitalnog doba i naprednog razvoja informatičko-informacijskih tehnologija, u kojima je korištenje osobnih podataka u informatičkom i kibernetičkom prostoru dominantno prisutno.

"Izravna primjena Opće uredbe o zaštiti podataka od 25. svibnja 2018. Agenciji je donijela višestruko povećanje opsega poslova i zadaća. Uvođenjem novog zakonodavnog okvira porasla je svijest građana o važnosti zaštite njihovih osobnih podataka, što je u konačnici rezultiralo i većim brojem pristiglih upita te zahtjeva za zaštitu prava. Iz godišnjeg je izvješća vidljivo da je u 2018. godini Agencija zaprimila 5242 predmeta na rješavanje, što je 238 posto više u odnosu prema 2017. Također, Agencija je izdala i znatan broj mišljenja i rješenja koja se tiču državnog, financijskog i bankarskog, zdravstvenog, znanstvenog i odgojno-obrazovnog, telekomunikacijskog sektora, kao i ona za područje interneta i društvenih mreža, marketinga, videonadzornih sustava te tumačenja Opće uredbe o zaštiti podataka. Agencija je lani ukupno provela 1515 nadzornih postupanja. Također, ukupno je izdano 66 posto više mišljenja na zakonske i podzakonske pravne akte, a što je pokazatelj da su državna tijela svjesna važnosti da se na svakom posebnom pravnom području uredi pitanje zaštite osobnih podataka na kvalitetan i sveobuhvatan način. U kategoriji upravnih postupaka, broj evidentiranih predmeta, koji su se odnosili na zaprimljene zahtjeve za utvrđivanje povrede prava/pritužbe, bio je 383 zahtjeva/pritužbi, što je porast za 176 posto u odnosu prema 2017. godini. Najveći broj usvojenih zahtjeva odnosio se na obradu osobnih podataka u svrhu sklapanja pretplatničkih ugovora s teleoperatorima i obradu podataka videonadzorom", izvještavaju iz AZOP-a te navode kako su se pritužbe građana i podnošenje zahtjeva za utvrđivanje povrede prava, prema vrsti moguće povrede, lani najvećim dijelom odnosile na povredu prava vezanih uz videonadzor i internet.

Tako su na prvom su mjestu povrede prava obradu osobnih podataka korištenjem videonadzora, posebice zajedničkih prostorija u višestambenim zgradama, koje čine suvlasničke dijelove nekretnine i koje koriste svi suvlasnici. Građani su se žalili i na obradu osobnih podataka videonadzornim kamerama u poslovnim prostorijama poslodavaca, kontrolu ulaza i izlaza i cjelodnevno snimanje i monitoring radnih prostorija (primjerice, školskih učionica). Slijede žalbe na javne objave osobnih podataka na internetu i društvenim mrežama (Facebook i Instagram), javna dostupnost osobnih podataka upisivanjem imena i prezimena u tražilicu Google, objava osobnih podataka na oglasnoj ploči, objava osobnih podataka u medijima, prikupljanje i daljnja obrada osobnih podataka u natječajnim postupcima od strane tijela javne vlasti. Pritužbe su se u većoj mjeri odnosile i na obradu osobnih podataka u svrhu sklapanja pretplatničkih ugovora (krađa identiteta), obradu osobnih podataka u ovršnim postupcima (zamjena identiteta), davanje osobnih podataka na korištenje trećim osobama u prekomjernom opsegu, korištenje osobnih podataka od strane društava za proizvodnju i distribuciju toplinske energije u svrhu naplate spornih računa te onemogućavanje uvida ili pristupa osobnim podatcima radnika, koje obrađuju njihovi poslodavci.

Ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka Anto Rajkovača ističe kako se, s obzirom na ovu statistiku, 2018. godina opravdano percipira kao prekretnicu u zaštiti podataka u hrvatskom, europskom i međunarodnom prostoru.