Nakon što je prošlog vikenda ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u intervjuu za naš list otkrila kako je od početka provjere vjerodostojnosti diploma zaposlenika u prosvjeti - u prvih pet mjeseci ove godine petstotinjak djelatnika više samoinicijativno raskinulo radni odnos u odnosu prema istom razdoblju lani, odlučili smo provjeriti o čemu se točno radi. Kako se navedeno razdoblje odnosi na vrijeme spomenute akcije provjere diploma - vrlo lako bi se masovni otkazi u školama mogli povezati s time. No je li uistinu riječ o tome da su se ti učitelji i drugi zaposlenici škola uplašili osuda, "javnog i medijskog linča", pa su pokušali izbjeći da ih se uhvati u laži, da dobiju otkaz, a samim time da ih se i kazneno progoni - ili je nešto drugo u pozadini?

Predsjednik Školskog sindikata "Preporod" Željko Stipić pozdravlja akciju "čišćenja sustava od prevaranta kojima mjesto nije u školi među djecom". Ali, tumači, ne može se podatcima o otkazima pristupati jednoznačno - na način da su to svi učinili samo zbog provjere diploma. Ipak, uvjeren je, neki sigurno jesu. Kaže: "Takvi su željeli izbjeći da ih se uhvati s prstima u pekmezu." No ako su škole već ranije poslale njihove isprave na provjeru i dokaže se da su nevjerodostojne - trebali bi odgovarati.

- Sigurno je dio tih učitelja u strahu od odmazde otišao zbog provjere, ali ne i svi. Danas je, naime, takvo vrijeme da u školama posla nema, djece je sve manje, smanjuju se razredni odjeli, sve je više viškova i učitelja s nepunom satnicom. Sindikati se već godinama zauzimaju za izmjenu Državnog pedagoškog standarda, čime bi se omogućilo ustrojavanje razreda s manjim brojem učenika, ali pomaka nema. Tako je sve više i onih koji otkazuju ugovore i prelaze na poslove gdje će više zarađivati nego u školi. Pa imamo čak i brojne učitelje koji su otišli raditi kao konobari, i u sezoni - kaže Stipić. S tim u vezi, nije nepoznanica i da sve više nastavnika, poglavito informatike i matematike, kao što je slučaj u Osijeku, odlazi raditi i u IT sektor, zbog boljih plaća. Pa škole teško pronalaze nastavnički kadar takvog profila. Ali Stipić upozorava kako nadležne institucije ne obrađuju podatke o razlozima prekida radnog odnosa.

- Zato konkretan razlog zbog kojega su ti učitelji sami dali otkaz ne možemo znati - napominje. A to nam je potvrdilo i Ministarstvo. Kažu: "Razlozi raskida ugovora o radu ne evidentiraju se u Centralnom obračunu plaća." Ali otkrivaju nam ipak točan broj samoinicijativnih otkaza od početka provjere diploma.

- Na temelju podataka iz Centralnog obračuna plaća radni odnos za zaposlenike u statusu redovitog zaposlenja prestao je u razdoblju od 15. siječnja 2019. do 15. lipnja 2019. za 1590 djelatnika. A u istom razdoblju prošle godine od 15. siječnja 2018. do 15. lipnja 2018. za 1071 djelatnika - kaže Ministarstvo te napominje kako u te brojke ne ulaze djelatnici na zamjenama. A što bi značilo prema tome - točno 519 prosvjetara više dalo je otkaz u navedenom razdoblju, u odnosu prema prošloj godini. Ministarstvo nam isto tako dostavlja podatak kako je u prošloj kalendarskoj godini radni odnos prestao za 5482 prosvjetnih djelatnika. U taj su podatak također uključeni samo redovito zaposleni - pa tako i njihovi odlasci u mirovinu na kraju školske godine. Ali ne i zamjene, vježbenici i privremeni premještaji. Pitali smo ih koliko je do sada zaposlenika i diploma, odnosno svjedodžbi provjereno. Ali tim podatkom, kažu, ne raspolažu. No znaju, proces provjere će potrajati cijelu godinu. Jer provjerava se 90.000 zaposlenika u prosvjeti.

- Školama je dopisom u siječnju dan rok od godine dana, tako da vjerujemo da će proces provjere diploma završiti do kraja godine. Provjeru vjerodostojnosti diploma rade škole sa sveučilištima i u slučaju nalaska nevjerodostojne isprave obavještavaju Ministarstvo. Nemamo konkretnu informaciju o tome koliko je škola obavilo provjeru s obzirom da nas škole o tome nisu dužne obavijestiti - poručili su.

Ravnatelj osječke III. gimnazije Dražen Jakopović kaže nam kako su oni uspjeli provjeriti sve zaposlenike - i sve su diplome i svjedodžbe zaposlenika te škole vjerodostojne bez obzira na to jesu li stečene u hrvatskim školama i fakultetima ili inozemnima, primjerice, bosanskima. Što se tiče troškova za provjere koje neka sveučilišta poput osječkog i zadarskog naplaćuju, unatoč apelu resorne ministrice da to ne rade, napominje ravnatelj osječke gimnazije, za škole na području Osječko-baranjske županije - županija kao osnivač te troškove podmiruje. To su nam potvrdili i u Županiji. Kažu, "sredstva su za tu namjenu planirana".

- Za našu školu, konkretno, planiran je trošak od oko sedam tisuća kuna za provjere diploma i svjedodžbi svih naših zaposlenika. Mi smo ih sve već uspjeli provjeriti - dakle i profesore, stručne suradnike, spremačice, domara... Provjere su nam naplatile sve sastavnice osječkog Sveučilišta, a besplatno su nam to odradili primjerice na Sveučilištu u Zagrebu i Splitu. Troškove koje moramo platiti podmirit će Županija kao osnivač, što pozdravljamo. S druge strane, mi kao škola besplatno provjeravamo svjedodžbe koje nama šalju druge škole u provjeri svojih zaposlenika, naših bivših učenika. Ni tu nismo imali krivotvorina - kaže Jakopović te ističe kako svaki budući zaposlenik u procesu zapošljavanja od siječnja prolazi obveznu provjeru diplome, odnosno svjedodžbe, i bez toga se ne može zaposliti.

Sindikalist Stipić poručio je još kako je red da i druge javne službe preuzmu istu praksu provjere svojih sadašnjih i budućih zaposlenika - gdje bi se, ističe, sigurno pronašao puno veći broj krivotvorina.