Već više od pola stoljeća Vinkovačke su jeseni pozornica izvornog hrvatskog folklora, (pre)poznate ne samo u granicama Hrvatske već i Europe, pred kojom se Vinkovci diče titulom najstarijeg europskog grada s kontinuitetom življenja na ovom slavonskom, ravničarskom prostoru uz lijeni Bosut dužem od 8000 godina....

Najveća je to kulturna manifestacija u regiji što prikazuje ljepotu koja proizlazi iz duše slavonskog čovjeka, dok Vinkovci i Vinkovčani svake godine u ovo vrijeme širom otvorena srca, i s nadaleko poznatom gostoljubivošću, dočekuju oko 150.000 posjetitelja “svoje” manifestacije, koju s ponosom čuvaju i njeguju evo već 54. godinu! Jer, Jeseni jesu ponosni čuvar hrvatske tradicijske kulture i baštine, spona koja neraskidivo veže sve one ljude koji vole, i nadasve cijene, tradicijsku kulturu, jezik, običaje... Jeseni su vinkovačke, naime, čuvarica i slikarica izvornog načina života, one pokazuju slike prošlosti i sadašnjosti, one upućuju na neistražene pravce, ali i mogućnosti u budućnosti. One su potvrda ljepote ove ravnice, one su želja da se sačuva od zaborava negdašnje selo, njegovi ljudi i običaji, one teže trajnoj afirmaciji izvornog kulturno-umjetničkog narodnog stvaralaštva temeljenog na bogatoj baštini naroda vinkovačkog kraja, ali jednako tako i cijele Hrvatske.

S Jesenima dišu i žive Vinkovci tijekom deset dana, na gradskim ulicama blješti bjelina ruha narodnog, razliježu se zvuci tambure, uprežu se konji i kićene zaprege, pjeva se i pleše šokačko kolo... Slavonski sokak ispružio se pak uz sami Bosut, svjedočeći kako zlatne ruke Slavonki i Slavonaca marno čuvaju od zaborava ono naučeno od baka i djedova - šlinge, reklje, zlatoveze, frizure i šešire, rakiju i kulen, bećarce....

U Vinkovcima su Jeseni i još više od toga: druženje, zabava, turizam i gospodarstvo, staro i suvremeno. A Slavonci će pritom zapjevati široko, otegnuto, “ko ova zemlja što ih rodi”, s porukom dobrodošlice svima u riječima: “Dođite nam, nek’ nas ima, pod lampom u Vinkovcima!”