Osijek
SVJEDOČANSTVO JOLAN STRAPAČ

Osječanka koja je preživjela holokaust
Objavljeno 17. rujna, 2019.
Danas u našem gradu živi mala zajednica Židova koja je čak 140 puta manja nego što je to bilo prije Drugog svjetskog rata

Nedavno održani Europski dan židovske kulture, održan u prostorijama Židovske zajednice Osijek, bio je povod za još jednim podsjećanjem na tragičnu strahotu holokausta koji je gotovo u potpunosti zbrisao brojnu židovsku zajednicu diljem Europe, ali i Hrvatske, a posebno Osijeka.

Naš grad je imao brojnu zajednicu Židova s više od 4000 članova (popis iz 1931.), mahom uglednih pripadnika društva i javnog života, koji su činili gotovo 11 posto stanovništva. Danas u Osijeku živi tek mala zajednica Židova, čak 140 puta manja od one predratne. Iza svakog ugašenog života i razorene obitelji stoji osobna i kolektivna tragedija koju olako zaboravljamo.

Jolan je rođena 1926., u obitelji oca Sigismunda pl. Schapringera i majke Ane (djevojački Paunz), pokrštenih Židova, dakle katolika. Tu je odluku donio njezin otac još za vrijeme studija kemije u Karlsruheu u Njemačkoj, odakle se vratio s doktoratom. Bio je direktor tvornica koža u Osijeku i Vinkovcima, surađivao je i s nobelovcem Lavoslavom Ružičkom, a preminuo je 1940. S dolaskom nacističke okupacije i ustaškog režima mlada Jolan morala je nositi žutu Davidovu zvijezdu, baš kao i svi članovi njezine obitelji. Ubrzo je izbačena iz 6. razreda gimnazije zajedno s više profesora židovskog podrijetla. Pohađa neformalni srednjoškolski tečaj koji je židovskoj djeci u privatnom stanu držala prof. Feodora Dežma (Deitelbaum), no ne zadugo, jer je njihova profesorica deportirana 1942. u Auschwitz. Kada su ustaške vlasti novcem osječkih Židova odlučile podignuti geto za njih u Tenji, Jolan zajedno sa svojim židovskim vršnjacima biva prisiljena raditi od jutra do mraka na njegovu podizanju. Taj logor bio je pravi užas. U njemu je do početka kolovoza 1942. bilo zatočeno 2500 Židova iz Osijeka i okolice. Naposljetku su svi oni u teretnim vagonima odvezeni u logore Auschwitz i Jasenovac. Ključnu ulogu u spašavanju Jolan Schapringer, njezine majke i sestre iz tenjskog logora imala je njezina dobra prijateljica Hrvatica Neda Lukac koja je od svoga oca, visokog ustaškog dužnosnika, ishodila njihovo oslobođenje. Ustaški pukovnik Franjo Lukac bio je u to vrijeme zapovjednik redarstvene straže u NDH. Nakon izlaska iz logora Jolan upoznaje mladog susjeda Lovru Strapača za koga se udaje. S njime je bila u braku 56 godina. Rodila je dvoje djece, sina i kćer, a ima i troje unučadi. U holokaustu je stradala sva njezina šira obitelj. Franjo Lukac je kao visoko pozicionirani dužnosnik ustaškog represivnog aparata strijeljan 1946., no treba spomenuti da je spasio još dvije židovske obitelji. Neda Lukac svoj je život nastavila u poslijeratnoj Njemačkoj i ostala u kontaktu sa svojom osječkom prijateljicom kojoj je spasila život. Članovi ličke obitelji Lukac koja se doselila u Slavoniju o njoj ne znaju ništa. Jolan Strapač (r. Schapringer) i danas živi u Osijeku. Ima 93 godine.

Draško Celing
STRAŠNA SUDBINA ŽIDOVA NA TLU EUROPE
Posjetiteljima događaja u Židovskoj općini dana su na uvid svjedočanstva triju članova Općine, lani preminule Klare Pinto te dr. sc. Darka Fischera i Jolan Strapač. Već samim čitanjem suhih činjenica o tome kako su ti ljudi, u to vrijeme djeca, preživjeli sav užas holokausta suočavamo se sa strašnom sudbinom koja su pogodila Židove na tlu Europe i gorkim intimnim dramama kroz koju su prolazili ljudi koji su imali tobože krivo podrijetlo, vjeru, ili prezime. U glupim raspravama o ustašama i partizanima prečesto zaboravljamo na žrtve holokausta.
Paradoksalno je da je Jolan, Anu i Valeriju Schapringer svojom intervencijom spasio visokopozicionirani ustaša na nagovor svoje kćeri
Najčitanije iz rubrike