Novosti
STRUČNJACI O SIGNALIMA NOVE EKONOMSKE KRIZE

Strah od recesije u SAD-u, prve naznake i u Europi
Objavljeno 21. kolovoza, 2019.
Iako smatra da je RH ranjivija nego 2008., Šonje ističe tri krizna amortizera

Viši dužnosnici Bijele kuće navodno razmatraju nekoliko poteza kojima bi potaknuli gospodarstvo i otklonili prijetnju recesije, pišu tamošnji mediji, unatoč tvrdnjama američkog predsjednika Donalda Trumpa da je gospodarstvo SAD-a zdravo, a potrošači bogati i da im ide jako dobro te kako većina stručnjaka kaže da neće imati recesiju. Nagađa se o mogućem privremenom smanjenju poreza na plaće kako bi se povećala mjesečna primanja radnika, kao i o eventualnom ukidanju novih carina na kineski uvoz.


Tek objavljeno istraživanje Nacionalnog udruženja poslovnih ekonomista (NABE) pokazuje da većina ekonomista ipak očekuje recesiju u SAD-u u sljedeće dvije godine, baš u vrijeme predsjedničkih izbora. Samo dva posto ispitanika od njih 226 prognoziralo je recesiju već ove godine, 38 posto njih očekuje pad gospodarskih aktivnosti u 2020., a 34 posto u 2021. godini. Na Wall Streetu su u ponedjeljak pak cijene dionica znatno porasle, treći dan zaredom, jer su izvješća o poticajnim mjerama u Kini i Njemačkoj ublažila strah ulagača od znatnog pada svjetskog gospodarstva. On se pojavio zbog slabijih pokazatelja dijela vodećih svjetskih gospodarstava, kao posljedice trgovinskog rata između SAD-a i Kine, neizvjesnosti u vezi s Brexitom i geopolitičkim tenzijama. Burze su nadoknadile gotovo sav gubitak, a ulagači se nadaju da će i vlasti drugih najvećih svjetskih gospodarstava uvesti poticajne monetarne i fiskalne mjere kako bi podržale rast.

Imamo malo sreće

Za Hrvatsku je najvažnija situacija u Europi, čime se u svom Ekonomskom labu bavi ekonomist Velimir Šonje. "Još uvijek nema nikoga tko će glasno viknuti da je Europa recesiji, no to je više stvar stila, konvencije i još uvijek većeg broja manjih država koje rastu nego sadržaja. Može se zaključiti kako je recesijama veoma teško predvidjeti početak, trajanje i intenzitet, no ovdje više nije riječ o sve tri stvari, jer početak je tu. Ostaje problem s predviđanjem trajanja i intenziteta. Ne dajte da vas kratkoročni oporavci na burzama, kojih će sigurno biti, zavaraju", piše Šonje.


On ističe da ćemo, ako današnji trenutak usporedimo s 2007. godinom, uočiti veliku sličnost: niz godina ugodnog punjenja proračuna stvorio je iluzije deficita pod kontrolom, niskog javnog duga i funkcioniranje javnog sektora, koji misli da tako može vječno. Iako smo u jednu ruku ranjiviji, jer je javni dug mnogo veći nego 2008., Šonje naglašava kako s druge strane djeluju tri krizna amortizera: povlačenje iz EU fondova, koje se ozbiljnije zahuktalo, znači da poklonjenim novcem možemo održavati domaću potražnju, što je ekvivalent perpetuuma mobile; nemamo deficit u odnosima s inozemstvom i vanjski dug je neusporedivo niži. "Međutim, te promijenjene okolnosti rezultat su slučajnosti u smislu da sve djeluju baš u ovom trenutku. Promijenjene okolnosti rezultat su dvaju procesa dugog trajanja – ulaska u EU i ekspanzivne monetarne politike Europske središnje banke, koja trajno održava kamatne stope na povijesnim minimumima. Drugim riječima, ako sada imamo imalo sreće, to još uvijek ne znači da smo odgovorniji nego 2007. i 2008.", zaključuje.
Ispuhavanje balona

Profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Velimir Srića podsjeća kako u gospodarstvu uvijek imamo ciklička kretanja i nakon pet-šest dobrih godina dolaze one loše. On ističe pogrešne modele upravljanja tim procesima, čiju bit slabo razumiju i mnogi stručnjaci, i zato se, smatra, Hrvatskoj i dogodila krizna 2009. godina.


- Već postoje neki pokazatelji koji pozivaju na oprez, poput prenapuhanosti vrijednosti na svjetskoj burzi. Prije svega će to biti udarci po svjetskom financijskom sustavu, jer je tu puno takvih balona i to će se sigurno osjetiti kada krene ispuhavanje, prije svega u informatičkom sektoru - kaže Srića.
On također ističe nesigurnu političku situaciju, gdje je teško predvidjeti što će se dogoditi. "Kina je usporila rast, što znači znatno manje tržište, jer se svijet naviknuo da puno toga može izvesti u Kinu. Europa ima svoje probleme jer EU kao cjelina nije baš zaživio, uz s jedne strane malo desničarenja, a s druge malo Brexita. A Trump je opasno zakuhao svjetsku carinsku scenu zbog čistog straha od nadiranja kineskog gospodarstva, svojih političkih razloga i zatvorenosti ekonomskog nacionalizma, koji baš i ne funkcionira u globalizmu, čak ni kada si najveći policajac. I onda nastaju trenutne napetosti koje su jednostavno signali za oprez. A toga se sada nakupilo", smatra Srića.
Igor Bošnjak/Hina
Velimir Šonje

ekonomski analitičar

RECESIJSKI IMPULSI 2020. STIŽU I DO NAS

"Gospodarstvo na Starom kontinentu je integrirano, povezano mnogim nevidljivim vezama. Može se zamisliti poput mreže, krvožilnog sustava ili korijena kakvog velikog stabla; samo je pitanje vremena i intenziteta kada će i kojom kapilarom neki od ovih recesijskih impulsa stići i do nas. Nešto će doći izravno kroz smanjene narudžbe iz Njemačke, nešto posrednim trgovačkim kanalima preko Austrije, Slovenije ili Italije, nešto financijskim kanalom (npr. manje transfera iz inozemstva), a nešto izravno preko turizma. Sljedeće godine", smatra Velimir Šonje, dodajući kako mu aktualne rasprave o plaćama u hrvatskom državnom sektoru izgledaju kao da su ih izmislili likovi iz priče o Alisi u zemlji čuda. "Dok se svijet opako ljulja na rubu recesije, za koju se svi spremaju (a EU je prema nekim pokazateljima već u njoj), u Hrvatskoj su još jedna relativno uspješna turistička sezona i bolje povlačenje iz EU fondova odgodili spoznaju da u gospodarstvu stvari više ne stoje onako solidno kao prije godinu ili dvije dana", ističe Šonje u svojoj kolumni Ekonomski lab.
AKO KRENE, PRELIT ĆE SE POSEBNO NA MALE ZEMLJE
Naznake krize postoje na puno mjesta. Ako ona krene u zapadnoj Europi, sigurno će se preliti, posebno na male zemlje, koje postaju najveće žrtve ako nemaju vlastitu strategiju. Što je problem Hrvatske. Otkad smo samostalni, nismo razvili svoju strategiju koje bismo se držali. Nego slijedimo svoje prirodno nametnute komparativne prednosti, a ne stvaramo nove, pa imamo 20-postotnu ovisnost BDP-a o turizmu, a ako nastane kriza, turizam prvi strada. Dok smo zanemarili ono što nam je dugoročno trebalo biti izbor - znanje i mladi ljudi. Što se, primjerice, vidi u Slavoniji, koja može hraniti pola Europe, ali nemamo dobar model za to. Niti smo svih ovih godina imali vodstvo s vizijom, pa je za nas to sve skupa vrlo komplicirano. A uz to smo i maleni. Malo smo sredili platnu bilacu i rast državne potrošnje, no nismo napravili ni jednu veliku strukturnu reformu, kaže Velimir Srića.
38 %

ekonomista očekuje pad gospodarskih aktivnosti SAD-a već 2020.
Možda ste propustili...

NACIONALNI DAN SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA - 21. LISTOPADA

Mobitel je jedan od najčešćih uzroka prometnih nesreća

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana