Europska komisija u srijedu je znatno podigla procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2019. godini na 3,1 posto, s ranije procijenjenih 2,6 posto, a za 2020. predviđa rast od 2,7 posto.

Komisija u privremenim ljetnim ekonomskim prognozama navodi da domaća potražnja ostaje glavni motor rasta zahvaljujući jačanju investicija i snažnoj potrošnji kućanstava te da je izvoz ponovno porastao nakon neočekivanog pada u prethodna dva tromjesečja. "Visokofrekventni indikatori, tržište rada i anketna istraživanja ukazuju da će se rast pogonjen snažnom domaćom potražnjom nastaviti tijekom 2019. godine", navodi Komisija.

U prethodnim prognozama od 7. svibnja, Komisija je prognozirala rast hrvatskog gospodarstva za 2,6 posto, a za sljedeću godinu blago usporavanje na 2,5 posto. Hrvatsko je gospodarstvo prošle godine raslo za 2,6 posto, nešto niže od očekivanog, u prvom redu zbog izrazito slabog zadnjeg tromjesječja. "Ipak, realni BDP skočio je izvan očekivanja u prvom kvartalu 2019. za 1,2 posto na kvartalnoj razini", kaže Komisija. Navodi da s rastom plaća i zaposlenosti pri niskoj inflaciji potrošnja kućanstava ostaje glavni motor rasta u predstojećem razdoblju na koje se prognoza odnosi. Očekuje se daljnje jačanje investicija tijekom 2019. uz potporu poboljšanog povlačenja europskih fondova i niskih kamatnih stopa. Rast investicija u sljedećoj godini trebao bi se ponešto usporiti ", navodi Komisija.

Očekuje se ponovni rast robnoga izvoza 2019. godine, dok se kod izvoza usluga očekuje nastavak ublažavanja, budući da ograničenja na strani ponude postaju očitija, a međunarodna konkurencija u turističkom sektoru se intenzivira. Snažni rast konačne potražnje rezultirat će rastom uvoza roba i usluga tijekom ove godine. "Očekuje se da će doprinos netoizvoza rastu dalje padati tijekom 2019., prije poboljšanja 2020. godine, iako će ostati negativan", dodaje Komisija. Rast zaposlenosti trebao bi biti umjeren, a očekuje se nastavak pada stope nezaposlenosti prema povijesnoj niskoj razini 2020., ističe Komisija.

Što se tiče inflacije, inflatorni pritisak u prvih pet mjeseci 2018. godine ostao je prigušen zbog negativne inflacije cijena neprerađenih prehrambenih proizvoda, zbog promjena u primjeni stope PDV-a. S obzirom na to da nedostatak radne snage postaje očitiji u nekim sektorima, očekuje se ubrzanje rasta plaća. Međutim, smanjenje opće stope PDV-a od siječnja 2020. godine i stagnacija cijena energije trebali bi prigušiti inflaciju. "Inflacija bi trebala ostati prigušena na 0,9 posto u 2019. i jedan posto u 2020. godini", kaže Komisija.

Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako je EK-ova povišena procjena hrvatskoga gospodarskog rast pozitivna stvar te da nije bitan gospodarski rast samo jednog tromjesečja, ili godine, nego u tome treba ustrajati. Naglasio je da je to pozitivna stvar i za Hrvatsku i za sve one koji žele investirati u Hrvatsku.