Posljednjih je godina vladavina prava u Europi pod sve većim pritiskom te je kroz edukaciju sudstva i građana i njihovu međusobnu komunikaciju potrebno učiniti više kako bi se vladavina prava obranila, učvrstila i očuvala u cijeloj Europskoj uniji, zaključeno je na konferenciji ‘‘Vladavina prava u EU: perspektiva jačanja i izazovi budućnosti", održanoj u Kući Europe, u organizaciji predstavništva Europske komisije u Zagrebu.

Europska komisija u travnju je objavila Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2019. godinu, s pokazateljima neovisnosti, kvalitete i učinkovitosti pravosudnih sustava država članica. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković rekao je da je trenutna percepcija neovisnosti pravosuđa u RH poticaj za bolju komunikaciju s građanima i da se ona mijenja rezultatima kao što su učinkovitost i brzina pravosuđa. Dodao je kako će se rezultati Pregleda pomno analizirati. ‘‘Iako ne postoje obrasci zbog različitosti pravosudnih sustava u državama EU-a, prioritet hrvatskog predsjedanja u prvoj polovici 2020. bit će vladavina prava u svim zemljama članicama EU-a. Smatramo da sve članice moraju imati visoku razinu vladavine prava. Uz to, snažno ćemo podupirati važnost digitalizacije pravosudnog sustava u Hrvatskoj‘‘, kazao je Bošnjaković, podsjetivši da se u pravosuđu poduzimaju brojne mjere kako bi ono bilo što je moguće efikasnije (a najveći je prioritet na neovisnosti sudstva) te najavivši veće zauzimanje u edukaciji sudaca i državnih odvjetnika.


Sutkinja Vrhovnog suda i zamjenica predsjednika Državnog sudbenoga vijeća Gordana Jalšovečki izdvojila je cjeloživotno obrazovanje sudaca i djelatnika pravosudnog sustava kao temelj za unaprjeđivanje toga sustava. Naglasila je da je Hrvatska kao članica EU-a dužna poštovati vladavinu prava, a njezino pravosuđe pritom biti stručno i efikasno, izrazivši čuđenje jer je percepcija o neovisnosti sudstva u Hrvatskoj lošija od onih u Poljskoj i Mađarskoj, koje ne poštuju stečevine EU-a, čime se narušavaju demokratske vrijednosti.


Pučka pravobraniteljica Lora Vidović istaknula je kako trenutnu lošu percepciju pravosuđa u Hrvatskoj treba uzeti kao pouku i poruku te je naglasila nužnost poboljšanja komunikacije pravosudnih institucija s građanima. Naglasila je da građani svoju negativnu percepciju temelje na nezadovoljstvu i brojnim pritužbama na sudske odluke, dugotrajnosti postupaka i donošenju odluka na netransparentan način. "Ne može se reći da percepcija nije točna. Kategorički tvrditi da je percepcija jedno, a stvarnost drugo je guranje glave u pijesak. Nije odgovornost na građaninu da odjednom promijeni mišljenje već je na institucijama da rezultatima zasluže povjerenje građana", kaže Vidović, dodajući kako odgovornost na pridobivanju povjerenja građana počiva na institucijama.


Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava naglasio je kako vladavina prava u pojedinim državama EU-a ne može opstati bez temeljnih vrijednosti kao što su demokracija, ljudska prava i građanski aktivizam. Kao rješenja za goruća pitanja vladavine prava u Hrvatskoj i EU istaknuo je obrazovanje, edukaciju i komunikaciju. ‘‘Hrvatska od 1. siječnja iduće godine, kada će predsjedati EU-om, kroz poticanje edukacije sudaca i građana ima prilike pojačati vlastite napore te poticati i druge u podizanju razine neovisnosti sudstva, sloboda medija i razvoja civilnog društva‘‘, kaže Novosel.
- Budući da prethodna iskustva upućuju na to da u Uniji postoji potreba za boljim promicanjem vladavine prava i ranim sprječavanjem rizika od kršenja te vladavine i učinkovitim odgovorom na probleme, pitanje obrazovanja i edukacije je presudno u mijenjanju situacije u pravosuđu nabolje i popravljanju brojki iz Pregleda stanja u pravosuđu u EU za 2019. - zaključila je pak voditeljica panel-rasprave Tamara Ćapeta, profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta.