Slavonija i Baranja i dalje su veliki bazen sezonske radne snage, no ona posljednjih godina sve više odlazi na rad izvan Hrvatske, pa poslodavcima na Jadranu ove godine slavonski sezonci nedostaju više nego ikada.

Slavonci sve više odrađuju turističku sezonu u Njemačkoj, Austriji, Irskoj s čijim plaćama im hrvatski poslodavci ne mogu konkurirati, jer tamo konobar radi za 6000 kuna, oni bez prijave i za osam-devet tisuća kuna, a u Austriji za 1700 eura. Djelatnici u hrvatskom turizmu ovih dana od Vlade traže da odobri kvotu za još 4500 uvoznih radnika, jer su dosadašnju od oko 16.000 "ispucali". U ovogodišnju turističku sezonu u Hrvatsku su stigli sezonski radnici ne samo iz zemalja okruženja, nego i iz daleke Indije i Filipina.


– Slavonci su dosad činili čak 50 posto sezonaca, a sada je njihov udjel pao na 10-15 posto. S njima smo dobivali ne samo vrijedan nego i stručan, iskusan kadar, no struka je sada u tim poslovima pala na niske grane. Sve se svelo na zadovoljavanje kvantitete, jer i u ovogodišnjoj sezoni kronično nedostaje radne snage - upozorava predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) Eduard Andrić.


Pad broja sezonaca iz Slavonije i Baranje događa se unazad nekoliko godina. U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) ističu da je u prvih pet mjeseci ove godine, bez vala zapošljavanja u lipnju, na sezonskim poslovima iz pet slavonskih županija bilo zaposleno 3509 osoba. U istom razdoblju prošle godine taj je broj bio za 760 njih veći, a 2017. godine veći za njih 1050, odnosno tada je iz Slavonije bilo 4500 sezonaca. Prema HZZ-u u prva četiri mjeseca 2019. preko Zavoda je traženo 21.100, a preko tog servisa zaposleno je 14.300 sezonaca iz cijele zemlje, najviše iz tri slavonske županije.


Iako poslodavci s Jadrana javno ne žele isticati sezonce ni iz jednog kraja, poznato je da su Slavonci traženi kao sezonska radna snaga jer slove za vrijedne, pouzdane i odgovorne radnike. No, te odlike prepoznaju i strani poslodavci u turizmu.


- Dobar dio naših sugrađana otišao je na Jadran, no velik broj njih prepoznat je kao kvalitetna radna snaga i u Njemačkoj i Austriji. Uvijek imamo veliki interes poslodavaca za njima i to mnogo prije početka sezone. U siječnju smo u Osijeku imali uspješne Dane poslova u turizmu - kaže predstojnik Regionalnog ureda HZZ-a Osijek Ivan Ravlić. Viši stručni savjetnik za zapošljavanje i regionalni koordinator zapošljavanja u sezoni pri osječkom Regionalnom uredu HZZ-a Tomislav Gal kaže kako su osječki Dani poslova okupili oko 70 poslodavaca s mora s nakanom da tada popune oko 2400 radnih mjesta. Nevezano uz Dane poslova, u Osijek je uoči sezone, još od studenoga ‘hodočastilo‘ 15 poslodavaca s mora.


- Do kraja svibnja s područja Regionalnog ureda Osijek u rad u sezoni otišlo je 1412 osoba, što je mnogo manje nego prije, no broj nije konačan, jer slijedi još val u lipnju. Lani je u odnosu na 2017. otišlo 500 sezonaca manje odavde, a 70-80 posto odlazi kod istog poslodavca. Konkurencija i potreba za sezoncima je golema, pa velike hotelijerske kuće imaju vrlo ozbiljan pristup u osiguravanju smještaja radnicima, nude minimalno jedan do dva obroka dnevno, a na što se sezonci više žale kod manjih poslodavca - kaže Gal.


Slavonka koja već godinama radi u sezoni u južnoj Dalmaciji, potvrđuje da kronično nedostaje sezonaca i to Slavonaca.


- Poslodavci ovdje posežu za radnom snagom iz BiH, Crne Gore, no ti radnici ostaju kratko. Žele plaće na razini EU-a, smještaj s TV-om u sobi, internetom i drugo. Nedavno su došle tri Makedonke, radile su jedan dan i otišle. Kažu, ne mogu izdržati taj tempo i žele veću plaću - ispričala nam je Slavonka, koja kao spremačica radi za 5000 kuna mjesečno.


Dok u Regionalnom uredu HZZ-a Osijek tvrde da su najtraženiji i najcjenjeniji poslovi u sezoni kuhar, a potom konobar, naša sugovornica kaže da je plaća kuhara šest do sedam tisuća kuna, a konobara više, no i zbog napojnice.


- Najviše nedostaje sezonaca na poslovima kuhara, konobara i spremačica - dodaje sezonka iz Slavonije.

Eduard Andrić kaže da poslodavcima treba 60-ak tisuća sezonaca.


- U prvom trenu nedostajalo je 16.000 radnika, pa je Vlada dala 15.611 uvoznih dozvola. Sada se ponovno traži povećanje te uvozne kvote, no mi smo odlučno protiv toga. Ne povećavajmo uvozne kvote, nego povećajmo plaće našim ljudima, vratimo Slavonce kućama. No, sadašnjim plaćama ne možemo biti konkurentni - upozorava Andrić i dodaje kako su do sada slavonske sezonce najviše preferirali Dalmacija i Kvarner.


U najvećoj turističkoj kompaniji u Hrvatskoj, Valamaru Poreč, ove će sezone, ističu u toj hotelijerskoj kući, od Istre i Kvarnera do Dubrovnika raditi više od sedam tisuća djelatnika u 34 hotela i ljetovališta te 15 kamping ljetovališta.
- Svake godine nudimo od 300 do 500 novih ugovora na neodređeno vrijeme, a ove smo godine otvorili 400 novih radnih mjesta - kažu u Valamaru, uz poruku da radna snaga u hrvatskom turizmu danas predstavlja veliki izazov. Ovaj hotelijer strateški je, kaže, usmjeren na domaće tržište rada - većinu zaposlenika čini lokalno stanovništvo destinacija u kojima posluje, dok ostali dolaze iz kontinentalne Hrvatske. Danas je oko 99 posto djelatnika Valamara iz Hrvatske s hrvatskim državljanstvom, a ostali su većinom iz nama susjednih zemalja - poručuju iz naše najveće turističke kompanije.