Novosti
VINARI SLAVONIJE I BARANJE

Samo se u Makarskoj proda dva milijuna litara graševine
Objavljeno 16. svibnja, 2019.
Slavonija ima mnogo veću proizvodnju od potrošnje vina dok je u primorju obrnuto

Toliko puta izrečena zamisao o povezivanju plave i zelene Hrvatske, gdje bi se hrana proizvedena u Slavoniji plasirala milijunima turista koji ljeti dolaze u primorski dio zemlje, doista funkcionira u punom smislu kada je riječ o vinu. Izuzetno velike količine slavonskih, srijemskih i baranjskih vina svoje tržište nalaze upravo u turističkoj potrošnji na Jadranu. A vino je, treba priznati, jedan od malobrojnih "svjetskih" proizvoda Slavonije.


Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, u cijeloj Hrvatskoj 2017. godine proizvedeno je 726 tisuća hektolitara vina, od čega je 469 tisuća hektolitara nastalo u kontinentalnoj Hrvatskoj. Godinu prije u cijeloj zemlji proizvedeno je 760 tisuća hektolitara vina, od čega u kontinentalnoj Hrvatskoj 429 tisuća. Kolika je proizvodnja vina u pet slavonskih županija, nemamo točnih podataka, no u svakom slučaju tri slavonske županije - Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska i Požeško-slavonska, gdje se nalaze i najveće hrvatske vinarije - Iločki podrumi, Erdutski vinogradi, Belje, Đakovačka vina, Feravino, Kutjevo, ali i Trs, Enjingi, Krauthaker... - imaju itekako značajan udio u ukupnoj hrvatskoj vinarskoj priči.

Bogatstvo graševine

Autor nekoliko knjiga o vinarima - Vinskih priča - koji je i suorganizator lipanjskog prvog Festivala traminca u Iloku - Željko Garmaz, govoreći o značaju primorskog turizma za slavonske proizvođače vina, ističe važnost činjenice da u kontinentalnom dijelu zemlje značajno dominira vinska sorta graševina, koja je pogodnija za ljetnu konzumaciju od teških dalmatinskih crvenih vina.


- Graševina je najprodavanija sorta vina, ali po meni to je i vinska sorta s najviše potencijala. Graševina nastaje u brojnim izvedbama i to je naše bogatstvo. Vino je dobar primjer onoga što politika na visokoj razini stalno priča i želi, tako da se kroz vino itekako sljubljuju naša zelena i plava Hrvatska. Vrlo malo ljudi zna da se samo na Makarskoj rivijeri, dakle tom jednom manjem dijelu turističkog tržišta Hrvatske, prema informacijama koje sam imao prije nekoliko godina, prodavalo dva milijuna litara graševine godišnje. To je praktički polovina godišnje proizvodnje Vina Belje ili Iločkih podruma. Graševina je dakle itekako dobro pozicionirana, i to već dugo vremena uz obalu, pogotovo u Dalmaciji - ističe Garmaz.


On dodaje da se posljednjih godina mnogo toga mijenja kada je u pitanju proizvodnja vina. Godinama postoje predodžbe da u Slavoniji nastaju dobra samo bijela vina, a u Dalmaciji samo crvena.


- Posljednjih godina u Dalmaciji nastaju izvrsna bijela vina, uglavnom od autohtonih sorti poput grka, dubrovačke malvasije, pošipa, maraštine, vugave... S druge strane, a rezultati na brojnim inozemnim natjecanjima to dokazuju, Slavonija više nije samo "bijela", nego daje izuzetne rezultate s crvenim sortama, s kojima se taj kraj prije nije toliko povezivao. Primjerice, cabernet sauvignoni, pinoti crni, frankovke iz Baranje osvajaju šampionske titule u inozemstvu. No nije lako ta vina predstaviti i u konačnici prodavati u Dalmaciji, iako su visoke kvalitete i uglavnom su poželjnija za pijenje tijekom vrućih ljetnih noći od recimo, naravno izvrsnih, ali i teških plavaca. Dakle, mogao bih zaključiti kako Slavonija, Baranja i Srijem imaju tako bogatu paletu vina kojom se mogu pokriti sva jela koja se služe uz jadransku obalu - naglašava Garmaz.


Naš vinski znalac i sommelier Damir Zrno naglašava da se u Hrvatskoj priča o vinu između Slavonije i Dalmacije, odnosno primorskog dijela zemlje može slikovito prikazati kao priča o Davidu i Golijatu. Slavonija ima mnogo veću proizvodnju od potrošnje vina dok je situacija u primorskom dijelu zemlje obrnuta - potrošnja zbog turizma višestruko nadmašuje proizvodnju.


- Jasno je da je nama u Slavoniji, gledano s pozicije vinara, ta povezanost s Dalmacijom vrlo važna. Tu je bitan i još jedan detalj - turisti koji dolaze na naš Jadran su uglavnom iz kontinentalnih krajeva Hrvatske i Europe i njihova su nepca naviknuta na "kontinentalna" vina. Mnogi vinoljupci koji ljetni godišnji odmor provode na Jadranu nisu oduševljeni visokotaninskim i teškim dalmatinskim vinima, mnogo su im prikladnija "lakša" vina. Graševina je uostalom prvo vino po potrošnji u Dalmaciji - kaže Zrno.


Vina Kalazić iz Zmajevca, u vlasništvu Slavka Kalazića, za kvalitetu svojih vina primila su mnoge nagrade do sada, među ostalima i na cijenjenom ocjenjivanju na Dubrovnik Festwineu, koje se svake godine održava u travnju. Na vinskom festivalu u Dubrovniku Kalazić ciljano nastupa, jer svoja vina plasira na Jadranu. Valja podsjetiti kako je lani u Dubrovniku Kalazićev Pinot crni 2009 bilo najbolje ocijenjeno crveno vino, a na trećem mjestu bio je njegov Cabernet Sauvignon 2011.
Dizanje kvalitete

- Osvojili smo više nagrada za naša vina u Dubrovniku i time smo u Dalmaciji na sebe skrenuli pozornost. Najveće nagrade dobili smo za naša zrela vina, koja su i godinama njegovana u podrumu. Mnogo nam znači to tržište Dalmacije. Primjerice Zagreb je kao dobro tržište u Hrvatskoj "zasićen" vinima, a s druge strane gosti koji dolaze na Jadran mogu popiti sve što mi proizvedemo. Dakle, to je najbolje tržište za nas vinare iz Slavonije i Baranje. Iskreno, za nas vinare mnogo je unosnije vina plasirati kroz HoReCa kanal prodaje (hoteli, restorani i kafići), nego preko polica trgovačkih lanaca. I zadovoljan sam što našoj vinariji prodaja kroz taj kanal kontinuirano raste, i to na području od Rijeke preko Zadra i Splita do Dubrovnika - naglašava Slavko Kalazić.

Na pitanje mijenjaju li se u Dalmaciji predodžbe o crvenim vinima iz, u njegovom slučaju Baranje, kaže kako domaći ljudi u Dalmaciji još uvijek teško prihvaćaju da crvena vina s kontinenta mogu itekako biti izvrsne kvalitete.


- To naposljetku potvrđuju brojne nagrade koje posljednjih godina osvajaju naša crvena vina, i to od međunarodnih sudaca. To nije slučajno. Baranja ima gotovo isti broj sunčanih sati kao recimo Hvar. Osim toga, mislim da smo mi vinari iz Slavonije i Baranje upravo zbog tog nastupa na drugim tržištima bili prisiljeni mnogo ulagati u podizanje kvalitete vina. U Slavoniji prodajemo, rekao bih, gotovo simbolične količine butelja i onda nas je to natjecanje zbog istupa izvan matičnog lokalnog tržišta natjeralo da budemo bolji. Reći ću isto tako da se godinama ruše mnoge predrasude. Primjerice, već godinama ne stoji tvrdnja da su vina iz Zagorja kiseliši. Treba reći da se i dalmatinski vinari isto tako jako trude oko proizvodnje bijelih vina. Postoje predrasude da su sva bijela vina s juga zemlje "tupa" zbog nedostatka kiselina. No mnogi su tamošnji vinari to demantirali, naročito pošipima - naglašava Kalazić.


Igor Mikulić
Željko Garmaz

publicist, pisac Vinskih priča

Mogao bih zaključiti kako Slavonija, Baranja i Srijem imaju tako bogatu paletu vina kojom se mogu pokriti sva jela koja se služe uz jadransku obalu.
Nagrade osvojene u Dubrovniku
Na ovogodišnjem vrlo jakom ocjenjivanju vina u Dubrovniku - Dubrovnik Festwine Trophy 2019., održanom krajem travnja, nekoliko je naših vinarija ostvarilo velik uspjeh. Primjerice, najbolje ocijenjeno ružičasto vino je Rose 2018 vinarije Siber iz Erduta. Najvišu ocjenu kod bijelih vina dobio je Chardonnay 2017 iz baranjskih Vina Kalazić. Zlatnu medalju osvojila je i Graševina Jarčevo brdo 2017 vinarije Etno selo iz Karanca, ali i Pinot sivi 2017 Vinarije Josić iz Zmajevca. Vrlo dobro su plasirani (srebrna medalja) i Traminac 2017 te Rizling Rajnski 2017 Vina Kalazić, kao i Graševina Superior 2017 Vinarije Josić te s broncom Sauvignon bijeli 2017 vinarije Siber. U kategoriji crvenih vina srebrnim medaljama nagrađeni su Cuvee Superior 2015 Vinarije Josić i Pinot crni 2012 Vina Kalazić, a broncom Josićev Cuvee 2017 i Siberov Cabernet Sauvignon 2015. Kod slatkih vina srebrne medalje dobili su Graševina izborna berba 2015 vinarije Etno selo te Siberov Muškat žuti 2017 i Sibernet 2017.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana