Kultura
MONOGRAFSKA IZLOŽBA U KLOVIĆEVIM DVORIMA

Upoznavanje zapravo nepoznatog Mersada Berbera
Objavljeno 13. svibnja, 2019.
Slijedom izložbi nazvanih moderni klasici, Galerija Klovićevi dvori otvorila je monografsku izložbu jednog od najvećih i najosebujnijih bosanskih slikara i grafičara, koji je i dobar dio života (od 1992. do smrti 2012.) proveo u Hrvatskoj (u Zagrebu i Dubrovniku).


Rođen u Bosanskom Petrovcu, studirao je slikarstvo u Ljubljani na Akademiji likovnih umjetnosti, gdje je i završio poslijediplomski studij na grafici u klasi profesora Rike Debeljaka. Već 1961. dobio je Prešernovu nagradu, da bi nakon toga uslijedile mnoge međunarodne nagrade i priznanja. Bio je, među ostalim, član Ruske akademije umjetnosti, a priređene su mu velike izložbe od Londona i Madrida preko New Yorka, Jakarte, New Delhia i Moskve pa do najvažnije 2009. u Barceloni i postumne 2017. u Istanbulu.


Berber je vrstan crtač, ilustrator i grafičar, a uz slikarstvo i grafiku bavio se i kazališnom scenografijom i kostimografijom, radio filmske plakate (filmovi Emira Kusturice), kao i poneka vizualna rješenja (ploče Indexa). Djela mu se nalaze u mnogim muzejskim, galerijskim i privatnim kolekcijama diljem svijeta, među ostalim u Tate Modern u Londonu, koja je 1984. otkupila dva rada iz ciklusa Hommage a Velasquez te su atrakcija ove izložbe i ovi radovi.


Cijeli opus mu je na neki način prožet zanimanjem za vlastitu kulturnu tradiciju. Mogli bi za njega reći da je dijete Granice: mjesta na kojem se dodiruju Istok i Zapad Europe i podvesti ga pod umjetnika vjernog tzv. akademskohistoricističkoj provenijenciji (bilo onoj novorenesansnoj, bilo onoj novoromantično-realističkoj), koji se izražavao kroz suvremeni likovni izraz. Promatran u kontekstu postmodernizma, on je danas, u vrijeme obnove novotradicionalističkog slikarstva više nego aktualan i zanimljiv današnjoj publici.


Najvažniji su mu ciklusi: Sarajevske kronike, Put u Skender Vakuf, Otomanske kronike, Hommage a Velazquez, Hommage Vlahi Bukovcu te posljednji Srebrenica i Arhiv..
Njegova zadnja izložba u Zagrebu bila je davne 1988., te je 30 godina nakon nje ovo izuzetna prilika za upoznavanje, u iscrpnom kritičkom kontekstu, zapravo nepoznatog Mersada Berbera, njegov impozantan crtački i slikarski mozaik širokog raspona sazdan od brojnih ciklusa i nikad viđenih u ovoj impostaciji. N.Vek.
Možda ste propustili...

NA LJETNOJ POZORNICI 59. MEĐUNARODNOG DJEČJEG FESTIVALA U ŠIBENIKU

Slavonski mjuzikl “Pepeljuga” za šibenske mališane

NASTAVLJA SE SURADNJA FOLKLORNIH ANSAMBALA

LADO i MÁNE zajedno u Budimpešti

OTIŠAO NAJVEĆI POŠTOVATELJ I POZNAVATELJ LIKA I DJELA J. J. STROSSMAYERA

Preminuo prof. emeritus Stanislav Marijanović

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

U SVEUKUPNOJ POVIJESTI OD 119 GODINA

DHK prvi put objavilo 54 Matoševa soneta

2

VIŠEGODIŠNJA SURADNJA DOBILA NASTAVAK

Virovitica je nastavna baza osječkoga studija glume

3

IZLOŽBA “MEĐUDJELOVANJA” VEDRANA KARADŽE TABULOVA

Rad je i za autora bio iznenađenje