Objavljeno 3. svibnja, 2019.
Dugotrajna suša umanjila prinose - na nekim parcelama urod je prepolovljen
Premda su neki poljoprivrednici na pojedinim parcelama već krenuli s ovogodišnjom berbom kamilice, berba ljekovitih žuto-bijelih cvjetova općenito kasni u odnosu na vrijeme kad je ranijih godina počinjala. Naime, vremenski uvjeti, a u proteklom razdoblju bilo je to dugotrajno sušno razdoblje i nedostatak vlage te kiša posljednjih dana, određuju vrijeme obavljanja pojedinih poslova u poljoprivredi, posebice kad je riječ o osjetljivoj kamilici.
Najveći proizvođači još nisu krenuli s berbom kamilice, a spomenuti vremenski uvjeti odredit će hoće li to biti krajem ovoga ili početkom sljedećeg tjedna, kada bi trebala krenuti punom dinamikom. Kamilica je, naime, vrlo osjetljiva biljka i nekoliko dana u njenu razvoju mnogo znači. Očekuje se da će berba trajati dva do tri tjedna.
Suša je oslabila nicanje, pa se ove godine očekuju i nešto slabiji prinosi. Na parcelama koje su u sjeni obližnjih šuma bilo je dovoljno vlage, i gdje nema zagađivača kondicija kamilice bolja je nego na otvorenim parcelama gdje brije vjetar i prži sunce.
– Za potrebe farmaceutske, kemijske i prehrambene industrije u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Češkoj proizvodnja volumno neće biti u očekivanom opsegu, ali ni s većom količinom na tržištu ne bi bilo teškoća, jer hrvatska kamilica izuzetne je kvalitete, ima mnogo eteričnih ulja i vrlo je tražena - kaže direktor HGK Županijske komore Virovitica Milan Vanđura.
Ako dodamo da je kamilica kraljica među ljekovitim biljem nije čudno što se povećava potražnja, ali i broj proizvođača kamilice. Na području Virovitičko-podravske županije tom je biljkom zasijano gotovo pet tisuća hektara, što je više od 70 posto ukupne hrvatske proizvodnje kamilice.
Optimalni prosjek proizvodnje iznosi 500 kilograma suhe kamilice po hektaru. Klima se mijenja, vrijeme je sve češće ekstremno – ili je previše padalina, ili je prevruće, ali na to je teško utjecati. Siju se ranije sorte kako bi se berba obavljala početkom svibnja kad trave još ne rastu intenzivno, a kasnije sorte kako bi se iskoristili kapaciteti sušara.
Tvrtka DAM u Lozanu ima pod kamilicom 450 hektara svojih površina i s kooperantima ugovorenu proizvodnju na približno 600 hektara.
Direktor proizvodnje Mario Mareković kaže da se u razdoblju sjetve kamilice dio sjemena osušio zbog dugotrajne suše, a to se već sada vidi, pa će zato prinos biti daleko manji od očekivanoga.
– Teško je sa sigurnošću procijeniti stanje, jer berba još nije zapravo počela, ali na nekim poljima uzgoj nije uspio, pa berbe uopće neće biti. Na ostalim površinama očekujemo oko 30 posto manji prinos nego prošle godine. Naši kupci upoznati su s tim problemom, pa ne očekujemo teškoće, ali bez obzira na to kakvi nas problemi prate u proizvodnji, moramo osigurati dobru kvalitetu kako bismo mogli isporučiti robu na inozemno tržište.
Tvrtka DAM približno 95 posto proizvodnje izvozi na tržišta Njemačke, Italije, Poljske, Češke, Španjolske, dok se samo manji dio proizvodnje plasira na domaće tržište.
- Prije tri tjedna u tri dana palo je više od 120 litara kiše, pa jer sada ponegdje kamilica tek počela nicati. Rezerve vode i sada su katastrofalno niske, a upitno je što će biti za mjesec ili dva. U srpnju može ponovno udariti suša. Klimatski poremećaji toliko su veliki da će sve češće biti previše oborina ili previše suše, a mi ništa ne poduzimamo. Za razliku od susjednih zemalja kod nas se sustavi navodnjavanja mogu na prste izbrojiti. Možda bi i privatnici ulagali u navodnjavanje da dobiju zemlju u dugoročni zakup - kaže Žarko Lazić iz tvrtke Organica Vita.
Tvrtka Eko cvijet vlasnika Damira Cvetkovića iz Starina, ima vlastitu i s kooperantima ugovorenu proizvodnju kamilice na ukupno 175 hektara. Da nije padala kiša posljednja dva dana, on bi već započeo berbu, ali svakako namjerava s tim poslom krenuti ovoga tjedna. Premda ne može sa sigurnošću tvrditi kakvi će biti prinosi, odnosno koliko će biti slabiji u odnosu na očekivanja, Cvetković nije zadovoljan. Cvetković apelira na solidarnost vlasnika susjednih parcela i moli da bar u sezoni cvjetanja i berbe kamilice ne prskaju svoje kulture, jer zrakom dolaze pesticidi i utječu na rezultate analize, bez obzira na to je li u pitanju ekološka ili konvencionalna proizvodnja kamilice. Hladno i kišovito vrijeme pokvarilo je i nakratko odgodilo početak berbe kamilice, ali svi očekuju da će ona do konca svibnja biti uspješno završena i da će urod biti bar nešto bolji od prognoziranoga. Petar Žarković
Damir Cvetković iz Starina,
vlasnik tvrtke Eko cvijet
Ove godine planiramo i prvu sjetvu
industrijske konoplje na 10 hektara
– Kamilica nije dobra, bit će je oko 50 posto prema lanjskoj godini, ako bude i toliko. Teško je točno procijeniti, ali obišli smo teren i pretpostavljamo da će urod biti prepolovljen. U vrijeme sjetve bila je suša, takvo je vrijeme potrajalo i kamilica jednostavno nije iznikla. Kasniju sortu preuzet će trava i ona neće ni biti za branje – kaže Cvetković. – Prema našim informacijama, proizvođači u dijelu Slavonije, na području Osijeka i Đakova, neće imati više od 20 do 30 posto uroda u odnosu na lanjsku proizvodnju, a sve to posljedica je klimatskih poremećaja. Eko cvijet bi morao imati jednaki urod kao prošle godine da bi financirao svojih šest stalno zaposlenih i dvadesetak sezonskih radnika. – Najveći nam je problem kako ispoštivati ugovorene količine prema kupcima. Mi ćemo nastaviti proizvodnju kamilice, ali ne znamo kakvo je stanje kod kooperanata i što će oni odlučiti. Ove godine planiramo i prvu sjetvu industrijske konoplje na desetak hektara. Ako se to pokaže uspješnim, povećavat ćemo proizvodnju konoplje, jer nam odgovara zbog kapaciteta sušenja. Konoplja dolazi u rujnu, kad su nam sušare slobodne, a radnike imamo u preradi kamilice, pa možemo spojiti te dvije proizvodnje. Kamilica i konoplja, naime, smiju se sušiti u istim sušarama.
Sedam punih mjeseci nije bilo kiše
Prošloga tjedna stručnjaci tvrtke Bauer iz Njemačke posjetili su tvrtku Organica Vita i utvrdili da je kondicija kamilice posljedica klimatskog poremećaja enormne suše. Zato neće biti posljedica za proizvođača, premda nastalo stanje ni inozemnim partnerima ne odgovara. Tvrtka Organica Vita u Vraneševcima, vlasnice Maje Lazić, bavi se ekološkom proizvodnjom ljekovitog bilja, ali uzgoj kamilice ove godine na 40 hektara nije uspio, što znači da je izostala godišnja proizvodnja od oko 15 tona. Najveći dio površina pod kamilicom već je potanjuran, a ostalo je sedam ili osam hektara da se vidi može li se uopće nešto iskoristiti. – Idemo u pripremu za novu kulturu i novo ulaganje. Na 15 hektara posijat ćemo bundeve, a na preostalom dijelu konoplju. Kod nas sedam punih mjeseci nije bilo kiše, a ono što je palo (pet do deset litara) toliko je malo da se može niti računati.