Novosti
RAST ULAGANJA TRAŽI I NOVU RADNU SNAGU

U turizmu radi svaka deseta zaposlena osoba, to je čak 12 tisuća više nego prošle godine
Objavljeno 26. travnja, 2019.
Bejaković: Ne treba zaboraviti da je turizam “nježna biljka”, podložna mnogim utjecajima

Ministar turizma Gari Cappelli ovih dana iznio je podatak kako će ove godine broj zaposlenih u turizmu premašiti 150 tisuća, ističući da će gotovo svaki deseti zaposlenik u zemlji raditi u tom sektoru. Procjenjuje se da će u turizmu ove godine biti zaposleno deset do 12 tisuća ljudi više nego lani, uz ostalo i zbog rasta ulaganja u smještaj s četiri i pet zvjezdica, koji zahtijeva veći broj zaposlenih.

Kvote za strance
Ministar je najavio da će raspisivanje natječaja za šest centara kompetentnosti u turizmu, vrijednosti oko 300 milijuna kuna. Poručuje da se daljnjim prekvalifikacijama čini sve da se zadrži i aktivira domaća radna snaga, no kako se ne smije dopustiti da sezona dođe u pitanje te da će se eventualni nedostatci osiguravati kvotama za strane radnike. S obzirom na to da je prisutnost stranih radnika u Hrvatskoj relativno mala, smatra kako je domaći čovjek prednost prema zemljama u okruženju, primjerice Austriji, gdje u turizmu već radi oko 100 tisuća stranih radnika.

Turizam je doista proteklih godina djelatnost koja vuče Hrvatsku. Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku krajem ožujka u Hrvatskoj je ukupno bilo 1.384.227 zaposlenih, ili 8643 osoba više nego krajem veljače. Prema podacima koje DZS preuzima od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem ožujka u evidenciji zavoda bila je registrirana 145.801 nezaposlena osoba, što je 6,8 posto, ili 10.577 osoba manje u odnosu prema veljači i 18,1 posto manje nego u ožujku 2018. Stopa registrirane nezaposlenosti, koja se izračunava kao odnos nezaposlenih prema ukupnome aktivnom stanovništvu, tako je pala na 9,5 posto, a krajem veljače iznosila je 10,2 posto.

Dakle ova pozitivna kretanja o pitanju rasta zaposlenosti i pada nezaposlenosti velikim dijelom mogu se zahvaliti upravo turizmu. No pitanje je koliko je za ekonomiju jedne zemlje doista dobro da svaki deseti zaposleni čovjek radi u jednoj djelatnosti kao što je turizam. Jer ne treba zaboraviti na važnu činjenicu da je turizam vrlo osjetljiva djelatnost, koja ovisi velikim dijelom o klimatskim promjenama, vlastitoj političkoj i sigurnosnoj stabilnosti, ali i takvoj stabilnosti u susjednim zemljama. Sve to, kako nam je jednom prilikom kazao profesor političke ekonomije s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Luka Brkić, naše gospodarstvo, a potom i državu čini krhkom jer je previše izložena utjecajima koje ne kontrolira.

Ekonomist Ljubo Jurčić kaže da je za ekonomiju Hrvatske problem što svaka deseta osoba radi u turizmu, ističući da se ni jedna razvijena zemlja svijeta ipak nije razvila na turizmu.

- Živimo u industrijskom društvu i zemlje se razvijaju na temelju suvremenih industrija, a u razvijenim zemljama turizam je dopunska djelatnost. Govorim o nacionalnoj ekonomiji, naravno da je za neku hotelsku kuću ili turističku agenciju to glavna djelatnost. Veliko značenje turizma u BDP-u neke zemlje pokazatelj je da ta zemlja nije ekonomski razvijena, jer turizam ni izbliza ne stvara visoku dodanu vrijednost kakvu donosi industrija. Osim toga, najveća vrijednost u turizmu u osnovi uvijek je renta od naših prirodnih bogatstava, klime ili onoga što su nam ostavili preci. U Hrvatskoj je toliko veliko značenje turizma za ekonomiju zbog toga što je propala industrija. Riječ je o relativnom odnosu. I da se vratimo na početak - visok postotak zaposlenih u turizmu pokazuje da nam je industrija koja donosi razvoj zemlje zapostavljena, na niskoj je razini. U svakom slučaju dobro je što imamo uspješan turizam, ali nije dobro što nam industrija nije tako uspješna - naglašava Jurčić.

Bilo kakav posao
Ekonomist Predrag Bejaković, s Instituta za javne financije, ističe kako je dobro što u turizmu postoje ta radna mjesta i on upozorava na problem sezonalnosti turizma, pa potom i tih radnih mjesta. Turistički poslovi su privremeni i povremeni i ljudi zbog toga često ne žele raditi u turizmu.

- Tijekom sezone narade se do granica fizičke izdržljivosti, a izvan sezone imaju male šanse za rad, jer u turističkim područjima često ne postoje potrebe za radnim mjestima u drugim djelatnostima cijele godine. Gdje posao može pronaći konobar ako ne postoji potreba za njegovim radom izvan turističke sezone? - kaže Bejaković.

U javnosti se ovih dana mogla čuti informacija kako je dio radnika iz propalog Uljanika posao pronašao i u ugostiteljstvu. Dakle proizvodni i stručni radnici morali su mijenjati zanimanje i otišli su u neproizvodni sektor. Jasno, jer su takve poslove mogli odmah pronaći.

- Naravno da je to porazno. Brodogradnja donosi dva do tri puta veću dodanu vrijednost po radniku nego ugostiteljstvo. Brodogradnja ili općenito industrija jednostavno zbog tehnologija koje se u njoj primjenjuju zahtijeva ljude koji su obrazovani i obučeni za taj rad. Bivše varioce, bravare ili ljude koji su se bavili antikorozivnom zaštitom nužda je natjerala da postanu ono za što se nisu školovali - kaže Jurčić.

Bejaković dodaje kako je dobro da postoje bilo kakva radna mjesta, jer uvijek je bolje da ljudi rade bilo što nego da budu bez posla.

- Očito je da nismo znali sačuvati industriju koja je mogla biti uspješna ili omogućiti dolazak novih industrija u Hrvatsku. Vrlo je teško reindustrijalizirati zemlju, to je dugoročan proces. Svijet se mijenja i sigurno je bilo loše nastojati po svaku cijenu sačuvati neku prijašnju gospodarsku strukturu bez velikih prilagodbi. Mnogo novca smo uložili kroz različite državne dotacije pojedinim industrijama bez pozitivnog efekta. Zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu nisu idealna, ali ih ipak imamo. No ne treba zaboraviti da je turizam vrlo "nježna biljka", podložna mnogim utjecajima - zaključuje Bejaković.

Igor Mikulić
poraz
JAK TURIZAM ZNAČI PAD INDUSTRIJE
Ljubo Jurčić

ekonomist

Veliko značenje turizma u BDP-u neke zemlje pokazatelj je da ta zemlja nije ekonomski razvijena, jer turizam ni izbliza ne stvara visoku dodanu vrijednost kakvu donosi industrija.
Najtraženiji prodavači, kuhari, konobari
Ekonomski institut Zagreb (EIZ) redovito objavljuje OVI (Online Vacancy Index) mjesečni indeks koji pokazuje stanje potražnje za radom. OVI indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen je na EIZ-u u suradnji s portalom MojPosao. OVI indeks je u ožujku porastao za 7,1 posto u odnosu prema ožujku 2018., dok je prosječna vrijednost indeksa u prva tri mjeseca ove godine zabilježila rast od 5,8 posto u odnosu prema prvom tromjesečju 2018. OVI indeks sugerira nastavak rasta potražnje za radom na godišnjoj razini koji traje još od jeseni 2013. Zaključak je da su pripreme za turističku sezonu ponovno dovele do rasta potražnje za radom, navodi se u obrazloženju EIZ-a. Pokazuju to i podaci o najtraženijim zanimanjima u prvom tromjesečju ove godine - bili su to prodavač, kuhar, konobar, vozač i hotelijer/ugostitelj. Ipak, u odnosu prema istom razdoblju prethodne godine potražnja za kuharima i konobarima je pala, za 12,2 i 4,5 posto, dok je potražnja za hotelijerima/ugostiteljima (hotelsko osoblje, recepcionari, voditelji i dr.) porasla za nešto više od 34 posto u odnosu prema prvom tromjesečju 2018.
Rentijerski mentalitet
Visok udio turističkog prihoda u BDP-u, a turizam Hrvatskoj donosi gotovo petinu godišnjeg prihoda, zapravo mnogo više govori o stanju u drugim sektorima u zemlji. Podsjetit ćemo na to da je jednom prilikom profesor političke ekonomije s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Luka Brkić za naš list kazao kako nije turizam “kriv” što se dobro razvija i što je uspješan. Brkić je upozorio na činjenicu da turizam ne traži mnogo obrazovane radne snage, što nije dobro s aspekta ukupnosti razvoja i potencijala zemlje na osnovi socijalnog kapitala. Turizam, kazao je, potiče rentijerski mentalitet ljudi, a ne poduzetnički, jer prevladava mišljenje kako je dostatno iznajmljivati gole zidove dva ili tri mjeseca i potom od tog prihoda dobro živjeti preostali dio godine.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

U HRVATSKOJ ŽIVI 233.000 LJUDI MANJE

Rijeka je u 10 godina izgubila dvostruko više stanovnika od Osijeka

2

DOGOVOR SINDIKATA I HŽ-A

U vlakovima će biti dva ili tri konduktera, vikendima i više

3

ŠVEDSKA AKADEMIJA NA UDARU KRITIKA ZBOG HANDKEA

Dodjelu Nobelove nagrade obilježili bojkoti