Uzgoj i proizvodnja konoplje u medicinske svrhe bit će dopušteni samo farmaceutskim tvrtkama, ali ne i građanima i još uvijek nije poznato hoće li država dozvole za sadnju indijske konoplje davati preko natječaja, kroz koncesije ili izdavanjem posebnih licenci proizvođačima.

Bivši predsjednik Povjerenstva za analizu i preporuke primjene indijske konoplje/kanabinoida u medicinske svrhe Ognjen Brborović smatra da će farmaceutske tvrtke medicinsku marihuanu saditi u specijaliziranim halama, tako da je malo vjerojatno da ćemo ju vidjeti na otvorenim poljima.

- Zakon je donesen i sad slijedi pisanje pravilnika, može se očekivati da će on biti donesen za približno šest mjeseci, ne vjerujem ranije. Još se ne zna hoće li se davati licence za sadnju, hoće li to biti koncesije ili možda javni natječaj, sve to će biti uređeno pravilnikom. Pretpostavljam da će farmaceutske tvrtke koje se jave, medicinsku marihuanu morati saditi same, vjerojatno u zatvorenim prostorima koji će morati zadovoljavati određene uvjete - drži Brborović.

Osim toga, podsjeća on, da bi tvrtka mogla saditi kanabis, nije dostatno samo to da je farmaceutska tvrtka, ona mora imati i proizvodnu dozvolu, a u Hrvatskoj takvu dozvolu imaju 22 tvrtke.

Treba podsjetiti kako je Vlada 29. ožujka ove godine prihvatila amandman na izmijenjeni Zakon o suzbijanju zlouporabe droga, a prema kojem se u Hrvatskoj dopušta uzgajanje kanabisa u medicinske svrhe. Riječ je o kontroliranom uzgoju i proizvodnji uz dozvolu Agencije za lijekove. Prema pravilniku Ministarstva zdravstva od 15. listopada 2015. u Hrvatskoj se može koristiti indijska konoplja u medicinske svrhe, za oboljele od multiple skleroze, karcinoma i epilepsije.

Nakon rezolucije Europskog parlamenta i brojnih istraživanja, Vlada je istaknula kako smatra da je vrijeme da se dopusti uzgoj i proizvodnja u Hrvatskoj. Potrebno će biti izraditi pravilnik kako se proizvodnja medicinskog kanabisa ne bi obavljala ilegalno, s obzirom na to da je bitno osigurati određene sigurnosne uvjete u cilju stvaranja regulatornog okvira koji će omogućiti da certificirane tvrtke uzgajaju konoplju u medicinske svrhe prema strogo definiranim pravilima.

- Ako se neki investitor, koji kreće od nule, a ima novac, sada odluči tražiti proizvodnu dozvolu za uzgoj konoplje, moguće je i da dobije tu dozvolu u sljedećih šest mjeseci, odnosno dok ne bude završen pravilnik. Dakle moguće je da poraste ova brojka od 22 tvrtke s dozvolom proizvodnje. U velikoj prednosti je recimo Imunološki zavod, koji je u vlasništvu države, a ima i proizvodnu dozvolu. Međutim, država do sada nije dala ni kune za kanabis, a sve što se uvozilo od 2016. godine (u Imunološki je konkretno lijek na bazi kanabisa stigao 14. lipnja 2016. godine), kada su se proizvodi našli u ljekarnama, platile su privatne tvrtke u Hrvatskoj, od nabave do njegova uništavanja. Sad sve ovisi o Vladi i tome je li država spremna uložiti dva do tri milijuna kuna u priču o medicinskoj marihuani - kaže Brborović.

On podsjeća kako je u vrijeme kada je u Hrvatskoj dopuštena konzumaciju marihuane u medicinske svrhe, dakle 2016. godine, postojala samo jedna tvrtka na svijetu koja je posjedovala sve certifikate za plasiranje te vrste proizvoda na tržište Europske unije. Riječ je o tvrtki Tilray iz Kanade, koja je pokrivala sve - od sadnje i uzgoja biljke do njezine isporuke. S obzirom na to da su bili jedini, i cijena ove marihuane bila je visoka. Danas je, naglašava Brborović, tih tvrtki više, tako da, ako se krene u naručivanje, i cijena kanabisa bi trebala biti niža.

- Zanimljivo je da smo mi u Hrvatskoj tada bili "pioniri" u Europi, odnosno Tilray je zbog nabave certifikata za nastup na europskom tržištu povukao sredstva s newyorške burze i dobio potrebne dozvole, a u sljedećih godinu i pol dana od proboja na ovo tržište sagradili su tvornicu u Portugalu. Da mi u Hrvatskoj tada nismo naručivali kanabis, vjerojatno bi cijeli taj proces dobivanja dozvola i certifikata kasnio u cijelom svijetu. Generalno, u razgovoru s ljudima kojima su potrebni ti preparati saznao sam da su njima ti proizvodi bili preskupi, to je bio najveći problem, nije istina da su ti lijekovi preslabi, kako su neki komentirali. Cijena je bila prevelika prepreka. Osim toga, pacijenti su imali i problema s dobivanjem recepata, posebno kad se nisu slagala mišljenja specijalista i liječnika opće prakse. Postoje sad već na tržištu mnoge tvrtke, poput Alkaloida Skopje, čije predstavništvo imamo u Zagrebu, koje proizvodi lijekove koji su i upola jeftiniji, međutim lijekova nema na policama ljekarni od ožujka prošle godine - ističe Brborović.

U osječkoj tvrtki Ljekarna Srce zamjenica ravnatelja Marika Ćebo kaže za naš list kako pretpostavlja da će se u početnom razdoblju vjerojatno uvoziti biljna sirovina iz koje će se proizvoditi ulje kanabisa, a kada se izrade studije, farmaceutske tvrtke će moći krenuti u vlastitu proizvodnju u kontroliranim uvjetima.

- Količine koje smo imali do sada Imunološki zavod uvezao je iz Kanade, a riječ je bila o želatinoznim kapsulama ulja kanabisa koje su se izdavale isključivo na liječnički recept. Mogle su se propisati pacijentima koji boluju od multiple skleroze, AIDS-a i djeci koja boluju od rijetkog epileptičkog sindroma. Inače, kanabis je bio dostupan i u ljekarnama na području Osječko-baranjske županije, pacijenti su ga mogli kupovati, a ovisno o dozi cijena mu je iznosila najviše do 2500 kuna mjesečno - kaže Ćebo.