Prošle godine na svjetskom nebu zabilježeno je 11 milijuna letova putničkih aviona, a procjene govore kako će ta brojka u razdoblju od 2014. dosegnuti i do 16 milijuna letova godišnje. Ljudi sve više za svoja putovanje koriste avione.

Dokaz tome je i podatak za prošlu godinu. Tako je petak, 29. lipnja, bio dan s najviše letova u povijesti, prema web-stranici Flightradar24. S 202.157 letova koje je zabilježio Flightradar24, to je bio najprometniji dan u godini, ali i najprometniji dan na nebu ikad. To je bilo prvi put da su kontrolori leta pratili više od 200.000 letova u jednom danu. Vrhunac dana bio je kada se u zraku istodobno nalazilo više od 19 tisuća zrakoplova, leteći prema svojim destinacijama.

Na europskom nebu prošle je godine 7. rujan bio dan kada je zabilježeno najviše letova - 37.200. No to sa sobom nosi i pogoršanje takozvanog ekološkog otiska, odnosno negativnog utjecaja na okoliš.

- Avioni lete sve duže linije. Gužva na nebu je takva da su zbog nje aviokompanije neprestano u potrazi za novim linijama. Izbjegava se pri tome zračni prostor srednje Europe koji je prometno najnapučeniji, traže se nove rute, pa makar i po kilometraži nešto duže. Rješenje za to je SES - Jedinstveno europsko nebo (Single European Sky) - pojašnjava Paul Bosman, voditelj Upravljanja zračnim prometom (ATM) pri Eurocontrolu.

Eurocontrol je Europska organizacija za sigurnost zračne plovidbe. Osnovana je 1963. godine kao međunarodna organizacija radi stalnog, sveeuropskog upravljanja zračnim prometom. Ovo tijelo koordinira i planira kontrolu zračnog prometa za cijelu Europu i zbog toga je uključena u realizaciju projekta SES. U sklopu studijskog putovanja u Bruxelles i posjeta Glavnoj upravi za promet i transport, u organizaciji Predstavništva Europske komisije u Zagrebu, skupina hrvatskih novinara imala je nedavno priliku obići i Eurocontrol. Tom su prilikom saznali kako je cilj inicijative Jedinstvenog europskog neba povećati učinkovitost upravljanja zračnim prometom i uslugama u zračnoj plovidbi smanjenjem rascjepkanosti europskog zračnog prostora. Ta inicijativa po svojoj je prirodi paneuropska i otvorena susjednim zemljama.

Potrebna tehnologija za budući SES osigurava se preko istraživačkog programa za upravljanjem zračnim prometom - SESAR - čija je svrha modernizirati upravljanje zračnim prometom i povezati SESAR-ovo istraživanje i razvoj s primjenom u praksi. Ono nastavlja osiguravati specijalističku podršku Europskoj komisiji u svim ostalim tematskim područjima inicijative Jedinstveno europsko nebo.

Racionalizacijom u sustavu europskog zračnog prostora inicijativom SES smanjit će se troškovi, povećat će se kapaciteti, kao i učinkovitost sustava upravljanja zračnim prometom, čime će se pridonijeti kraćem trajanju putovanja i poboljšanju sigurnosti. I naravno namjera je smanjiti negativni utjecaj na okoliš.

Procjena rasta broja letova na europskom nebu za iduću godinu je između tri do šest posto, za Hrvatsku još i više, između osam i deset posto. No dok je rast negativnog utjecaja na okoliš nominiran do pet posto, za Hrvatsku je procjena da će on rasti po stopi od 16 posto. I na to je Eurocontrol, odnosno Europska komisija, upozorila Hrvatsku kako bi ispunila obvezu poduzeti konkretne korake prema očuvanju okoliša i smanjenju zagađenja zraka koji sve više negativno utječe na zdravlje i živote građana Europske unije. Zagađenje zraka drugi je najveći problem za okoliš u Europi, uz klimatske promjene i povećanje otpada.

Hrvatskoj bi u dostizanju tih rezultata mogla pomoći činjenica da je naše nebo slobodno za nove linije i više se može uprihodovati od preleta, pa dio tih sredstava usmjeriti za potrebe ekologije. Eurocontrol, naime, godišnje ubire sedam milijardi eura od zračnog prometa. Primjerice, od svake kupljene aviokarte između 5 i 10 eurocenti iznos je naknade koja odlazi u korist Eurocontrola. Nadalje zrakoplovni prijevoznici plaćaju Eurocontrolu rutne i terminalne naknade za prelete u nacionalnom zračnom prostoru. Eurocontrol ga potom razdjeljuje po zemljama članicama. Na primjeru Hrvatske (a naš zračni prostor uključuje i zapadni dio zračnog prostora Bosne i Hercegovine) taj se novac ne uplaćuje izravno u državni proračun nego na račune Hrvatske kontrole zračne plovidbe, Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo i Državne uprava za zaštitu i spašavanje.

"Za prošlu godinu ostvaren je prihod od 787,5 milijuna kuna", izvijestili su za naš list iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. To je za 40 milijuna kuna više nego godinu prije.