Ministarstvo poljoprivrede uputilo je ovih dana u javno savjetovanje prijedlog programa potpore za proizvođače šećerne repe od 2019. do 2021. godine, ukupne vrijednosti 60 milijuna kuna.Za provedbu tog programa osigurat će se sredstva u državnom proračunu za 2019. te projekcijama za 2020. i 2021. godinu, u iznosu od 60 milijuna kuna za cijelo razdoblje provedbe programa, odnosno 20 milijuna kuna godišnje.
Maksimalni jedinični iznos potpore po hektaru iznosit će 2250 kuna. Cilj potpore je zadržati interes proizvođača za bavljenje proizvodnjom šećerne repe, što je važno i zbog zadržavanja proizvodnje, opstojnosti industrije šećera, ali i plodoreda.
Kako se navodi u nacrtu, ulaskom u EU Hrvatska je ušla u sustav proizvodnih ograničenja u sektoru šećera. Europska komisija, naime, Hrvatskoj je dodijelila nacionalnu proizvodnu kvotu za proizvodnju šećera, a paralelno s tim počinje i trend smanjenja površina zasijanih šećernom repom.
"Međutim, sustav proizvodnih ograničenja u sektoru šećera bio je u primjeni do 1. listopada 2017. godine, ali trend smanjenja površina zasijanih šećernom repom nastavio se, da bi u 2018./2019. tržišnoj godini proizvodnja šećera iz šećerne repe dosegnula najniže brojke", ističu iz Ministarstva poljoprivrede.
Pojašnjavaju da je glavni razlog tomu pad cijena šećera na europskom tržištu zbog neograničene proizvodnje, što je ujedno dovelo do narušavanja tržišta i nestabilnosti u sektoru.
Napominju da to za sobom povlači i pad interesa proizvođača za sjetvu šećerne repe, na što uvelike utječu i manje cijene koje mogu ponuditi domaće šećerane, pa se proizvođači okreću proizvodnji manje zahtjevnih kultura.
"Stoga postoji bojazan u odnosu na mogućnost potpunog prestanka proizvodnje šećerne repe i zatvaranja šećerana, što bi imalo dalekosežne posljedice na zaposlenost u manje razvijenim ruralnim područjima Slavonije i Baranje, gdje se odvija najveći dio proizvodnje šećerne repe. S obzirom na to da je dugi niz godina šećer najvažniji izvozni poljoprivredni proizvod Republike Hrvatske, bez vlastite proizvodnje došlo bi do veće ovisnosti o uvozu, što će rezultirati rastom cijena šećera u maloprodaji", upozoravaju iz Ministarstva.
Navode podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS) prema kojima su se od 2013. do 2018. površine zasijane šećernom repom smanjile. Pritom, najviše je šećerne repe bilo zasijano 2014. na površini od 21.900 hektara, da bi već u 2015., kada se javila prva veća kriza u sektoru šećera, površine bilo daleko manje - iznosile su 13.833 hektara.
DZS je nedavno objavio prve procjene prema kojima je proizvodnja šećerne repe u 2018. smanjena za 40,5 posto, i to za 524 tisuće tona, u odnosu na proizvodnju ostvarenu godinu ranije. Prema ranim procjenama DZS-a, površine zasijane šećernom repom u 2018. iznose 14.300 ha, a procjenjuje se da će u 2019. biti daleko najmanje površina zasijanih šećernom repom - oko 11,5 do 12 tisuća hektara, navode iz Ministarstva te napominju da u odnosu na 2014. godinu smanjenje proizvodnih površina iznosi 45 posto.H