Iako bruto domaći proizvod u svim hrvatskim županijama raste, udio pet slavonskih županija - Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske u bruto domaćem proizvodu Hrvatske u osam godina, od 2008. do 2016., snažno pada, a s druge strane udio Zagreba, Zagrebačke, Istarske i Međimurske županije u hrvatskom BDP-u - raste.

Analiza Hrvatske gospodarske komore - Bruto domaći proizvod po županijama u 2016. godini, pokazuje da se nastavlja trend nejednakog regionalnog gospodarskog razvoja Hrvatske. Tako je Zagreb u 2016. godini ostvario trećinu nominalnoga BDP-a Hrvatske, a njegova razina razvijenosti, mjerena BDP-om po stanovniku korigiranom prema standardu kupovne moći, bila je trostruko viša od četiri slavonske županije.


Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, BDP je u 2016. godini na razini cijele Hrvatske iznosio 351,3 milijarde kuna, što je 3,5 posto više nego u 2015. godini i do te godine čini najbržu dinamiku nominalnoga rasta još od 2008., kada je nominalni rast iznosio 7,8 posto. Analiza pokazuje kako je istodobno u promatranoj godini zabilježena i najbrža stopa (3,5 posto) realnoga rasta BDP-a još od 2007. godine, kada je realan rast iznosio 5,3 posto. Takva su kretanja rezultat nastavka oporavljanja gospodarstva koje je počelo prethodne godine, tj. 2015., čime je prekinut negativan trend kretanja realnog BDP-a, koji je kontinuirano trajao od 2009. Prekidanje negativnoga trenda rezultat je prvih povoljnijih kretanja osobne potrošnje i investicija, a izvoz roba i usluga samo je nastavio pozitivan trend započet 2013. godine.


U analizi se navodi kako je strukturno nominalni rast BDP-a Hrvatske u 2015. i 2016. godini rezultat povećanja BDP-a koje je zabilježeno u svim županijama, što nije uobičajeno. Naime, prije 2015. godine nominalni je rast BDP-a u svim županijama posljednji put zabilježen još 2006.


Zagreb je 2016. godine imao BDP po stanovniku 147.166 kuna, Istarska županija 106.313, a Primorsko-goranska 100.815 kuna. To su tri županije koje po visini BDP-a po stanovniku uvelike odskaču od ostalih županija. S druge su strane četiri slavonske županije - Virovitičko-podravska s BDP-om po stanovniku od 46.610 kuna, Brodsko-posavska s 47.375, Požeško-slavonska s 47.778 i Vukovarsko-srijemska s 49.417 kuna po stanovniku. Osječko-baranjska županija ima nešto veći BDP po stanovniku - 66.518 kuna, što je u rangu Šibensko-kninske ili Splitsko-dalmatinske županije, ali i manje od BDP-a u Dubrovačko-neretvanskoj (84.871 kuna), Koprivničko-križevačkoj (69.118 kuna) ili Varaždinskoj županiji (71.510 kuna).


Tako velike razlike BDP-a na tako malom području zemlje kakva je Hrvatska sigurno nude mnogo razloga za zabrinutost. Još više zabrinjava što te razlike od 2008. do 2016. godine - rastu, što znači da se nastavlja trend nejednakog regionalnog gospodarskog razvoja zemlje. Tako je zagrebački BDP u hrvatskom BDP-u 2008. godine imao udio od 31,9 posto, a 2016. godine povisio ga je na 33,6 posto. Udio BDP-a čak 13 županija smanjio se u BDP-u Hrvatske. Pokazuje li taj podatak da se Zagreb razvija na račun ostalih dijelova zemlje? Osim zagrebačkog, udio BDP-a u nacionalnom BDP-u porastao je u četiri županije - Istarskoj s 5,9 na 6,3 posto, Dubrovačko-neretvanskoj s 2,8 na 2,9 posto, Međimurskoj s 2,2 na 2,3 posto i Zagrebačkoj županiji s 5,6 na 5,8 posto.
Udio BDP-a Osječko-baranjske županije u hrvatskom BDP-u 2008. godine iznosio je 6,0 posto, a 2016. - 5,5 posto. U slučaju Vukovarsko-srijemske županije taj je udjel smanjen s 2,7 na 2,3 posto, Brodsko-posavske županije s 2,2 na 2,0 posto, Virovitičko-podravske s 1,3 na 1,0 posto, a Požeško-slavonske s 1,2 na 1,0 posto. Najmanji udio u hrvatskom BDP-u ima Ličko-senjska županija - 0,9 posto, a 2008. godine imala je udio od 1,0 posto.