Objavljeno 19. veljače, 2019.
U Europskom parlamentu desni će centar najvjerojatnije nakon izbora ostati najveća politička skupina
Prema prvim projekcijama trenutačnih namjera glasača u 27 zemalja članica Europske unije, sastav sljedećeg Europskog parlamenta u političkom će smislu biti rascjepkaniji nego ikad. Podsjetimo, u novom Europskom parlamentu bit će i manje zastupnika, odnosno 705, a sada ih ih je 751. Hrvatska će imati 12 zastupnika, jednog više nego sada.
Prema istraživanju, koje je agencija Promocija plus provela među hrvatskim glasačima 6. veljače, HDZ osvaja 32,1 posto glasova, što nosi šest zastupničkih mjesta. Na drugom mjestu je SDP sa 17,9 posto glasova i tri zastupnička mjesta. Slijedi Živi zid s 12,3 posto i dva mjesta te Most sa 7,4 posto i jednim zastupničkim mjestom. Stranke koje ne uspijevaju dobiti zastupničko mjesto predvodi START, koja je peta po redu s 5,2 posto glasova, zatim Glas s 4,3 posto, Neovisni za Hrvatsku s 3,7 posto, HSS s 3,6 posto, Bandić Milan 365 2,3 posto, HNS 1,8 posto i IDS 1,8 posto.
Kako pokazuju prve projekcije izbornih rezultata u Europskom parlamentu, desni će centar najvjerojatnije ostati najveća politička skupina, no mogao bi porasti broj zastupnika krajnje desnice. Ti se podatci temelje na informacijama iz pouzdanih istraživanja koja su provele stručne ustanove u državama članicama, a za Parlament ih je prikupila agencija Kantar Public.
Njemački demokršćani (CDU/CSU), predvođeni kancelarkom Angelom Merkel, ostat će, prema tim projekcijama, najveća pojedinačna stranka s 29 zastupničkih mjesta, no to neće biti puno više od talijanske Lige, krajnje desne stranke koja je sada na vlasti u Rimu. Njezinih 27 mjesta odraz su jačanja nacionalizma nasuprot etabliranim proeuropskim pokretima. Dok bi tradicionalne stranke trebale zadržati dominaciju koja će omogućiti nastavak većinske centrističke koalicije, koja obično podržava zakonske prijedloge Europske komisije, jačanje desnih radikala za oko 40 posto, na 14 posto zastupničkih mjesta, moglo bi nagovijestiti veću političku neizvjesnost. Europska pučka stranka (EPP), kojoj pripada i HDZ, te CDU/CSU, dobit će, prema ispitivanju, 183 od 705 zastupničkih mjesta, što je 26 posto. To je pad u odnosu prema sadašnjih 29 posto. Time bi pretekla socijaliste (S&D) koji bi trebali dobiti 135 mjesta, što je pad od šest postotnih bodova, na 19 posto, a tumači se kao jednim dijelom posljedica odlaska britanskih zastupnika nakon Brexita. Britanska Konzervativna stranka nije članica EPP-a. Njezin odlazak pogodit će Europske konzervativce i reformiste (ECR), koji će s trećeg mjesta pasti na peto.
No parlamentarni dužnosnici napominju kako očekuju da će izbori dovesti do velike rekonstrukcije političkih skupina, zbog čega je teško predvidjeti točnu konfiguraciju novog Parlamenta. Nacionalne stranke, naime, traže saveznike koji odgovaraju njihovim politikama i mogu osnažiti njihove pozicije u odborima.
Dijana Pavlović/Hina
705
zastupnika bit će u novom sazivu Europskog parlamenta
RAST EUROSKEPTIČNIH SKUPINA
Dvije krajnje desne euroskeptične skupine, od ukupno osam političkih skupina u sadašnjem sazivu Parlamenta, mogu očekivati porast svojeg udjela s 10 na 14 posto, unatoč odlasku britanske stranke UKIP, jedne od najvećih zagovornika Brexita. To je odraz jačanja talijanske Lige, koja bi trebala dobiti 21 dodatno zastupničko mjesto, njemačke Alternative za Njemačku s 11 dodatnih mjesta te francuske krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje, koju vodi Marine Le Pen, a koja bi prema anketama trebala osvojiti šest mjesta više nego sada.