Sve pustija slavonska i baranjska sela definitivno su domaća stvarnost. No, ako je suditi prema onome što se događa posljednjih tjedana i mjeseci, takva slika tog dijela Hrvatske počela se znatnije mijenjati, pa mladi sve više počinju uviđati prednosti života u ruralnim sredinama i češće ih odabirati za mjesto svijanja svog obiteljskog gnijezda.

"Definitivno je da život na selu danas pruža neusporedivo veće benefite nego što je to bilo prije desetak ili više godina, kada se masovno iseljavalo u gradove. Prednosti mirnog i stabilnog života koje danas pružaju manje sredine i kvaliteta života u njima izjednačile su se s prednostima života u gradovima ili ih čak premašile, a za organizaciju života potreban nam je jedino - siguran automobil", jedinstveni su u svojoj ocjeni mladi ljudi s kojima smo razgovarali, koji danas u selima za malo novca postaju vlasnici vrijednih nekretnina s okućnicama, o kojima do prije jednog desetljeća nisu mogli ni sanjati.


Kad se tomu dodaju sve izdašnija pomoć jedinica lokalnih samouprava mladim obiteljima za kupnju kuća, besplatni udžbenici i prehrana u školama, subvencioniranje vrtića, kao i vlastiti vrtići koji će sljedećih godina u općinama i selima nicati kao gljive nakon kiše, subvencioniranje troškova boravka u učeničkim domovima, autobusnih karata ili pak stipendije gotovo svim studentima, nove škole, ambulante i specijalističke ordinacije te uvjeti za sportski i društveni život, ne začuđuje računica mladih da im se itekako isplati postati stanovnikom jedne takve sredine.


Jedna od onih koja se istinski pokazala sredinom koja je među prvima uvidjela potrebe ulaganja prije svega u ljude, a tek onda u nekretnine, i kojoj se to sad konačno počelo vraćati, jest Općina Magadenovac. Ta mala općina donjomiholjačkog kraja, kojoj najveće prihode u proračun donosi prije svega naftna renta, mnogima bi mogla biti uzor po izdašnosti mjera kojima podupire život na svom području. Uz 3000 kuna za prvorođeno, 5000 za drugorođeno i 8000 kuna za trećerođeno dijete, iznos za svako sljedeće rođeno dijete određuje načelnik osobno kako bi što više pomogao obitelji sukladno s njezinim materijalnim stanjem. Prije nekoliko godina, gotovo su sami, uz vrlo malu pomoć države, financirali gradnju vrtića, koji roditelji plaćaju 354 kune po djetetu. Njihovi osnovci dobivali su besplatne udžbenike dok su drugi tek počinjali razmatrati tu inicijativu, a svakom srednjoškolcu koji živi u učeničkom domu mjesečno plaćaju 500 kuna, dok oni koji putuju imaju besplatne autobusne karte. Studente podupiru s 1000 kuna stipendije, a prošle su godine pozornost privukli još jednom pionirskom mjerom ne samo za prostore tog dijela županije i Slavonije nego i Hrvatske - subvencioniranjem troškova kupnje ili adaptacije nekretnine za mlade obitelji na prostoru općine. Svakoj takvoj obitelji za kupnju ili gradnju kuće iz proračuna pomažu s nepovratnih 30 tisuća kuna, a u adaptaciji ih podupiru s 15 tisuća kuna. Korisnici tih potpora imaju obvezu jedino da u istoj nekretnini moraju živjeti deset godina.

Odmah nakon Magadenovca istu su mjeru u svoj proračun uvrstili i čelnici Općine Viljevo, koji su već realizirali prva četiri zahtjeva, a ove godine očekuju nastavak te mjere. U priči o općini Viljevo i napuštanju gradova i odabiru seoskih sredina za život zanimljivo je naglasiti kako je ilustrativan primjer za to upravo načelnik Općine Viljevo Dominik Knežević, koji se kao 24-godišnjak 2004. i sam u Viljevo doselio iz Osijeka, odnosno Višnjevca, gdje je rođen i odrastao.


"Prvo je to bio odabir spletom okolnosti, zbog posla. Uskoro je na miholjačkom području zaposlenje pronašla i moja buduća supruga, koja je iz Viljeva, tako da smo odlučili ovdje ostati i zasnovati obitelj. Nikad nisam požalio zbog takve odluke, a danas sam kao roditelj četiriju djevojčica sretan što one ovdje zadovoljno i bezbrižno odrastaju i što smo u konačnici i mi svi zadovoljni i ispunjeni ovakvim načinom života", priča čelnik te općine s brojnim pogodnostima, u kojoj bi za nekoliko tjedana trebala početi i gradnja prvog dječjeg vrtića.


Viljevčanima i Magadenovčanima od ove se godine u toj novoj mjeri pridružila i Općina Marijanci sa 100 tisuća kuna u proračunu, koja također ima velike planove za demografsku obnovu. Zainteresiranih za kupnju brojnih slobodnih jeftinih kuća već ima, a uz novu školu, uz koju će se uskoro graditi dvorana, renovirani vrtić te komunalnu infrastrukturu i brojne druge mjere, načelnik Darko Dorkić nada se da bi se negativni trendovi uskoro i ondje trebali početi okretati u pozitivnom smjeru.


Osim što se manje kuće u Slavoniji i Baranji prodaju vrlo jeftino, mlade sve više privlači i to što ih na selu čeka život u miru i suživotu s prirodom, okućnica i vlastiti vrt, gdje mogu uzgajati voće i povrće. Ne ustručavaju se ni uzgoja svinja i peradi za vlastite potrebe, uviđajući da je takav način života zdraviji, ali i mnogo jeftiniji nego u gradu. U tako malim zajednicama svi sve poznaju, pa nije problem djecu bez straha pustiti samu do škole i na igrališta, a i režijski su troškovi manji.