Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat u razgovoru za naš list iznosi detalje o mjerama za administrativno rasterećenje hrvatskih poduzetnika, te govori o njihovoj važnosti za domaće gospodarstvo, ali i o temama bitnim posebice za Slavoniju i Baranju, poput opstanka poduzeća i kompanija kao što su Borovo i Đuro Đaković te prodaji udjela u poduzećima u kojima je suvlasnik država.

Nedavno ste predstavili Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva za 2019. kojim se predviđa ukidanje ili pojednostavljenje 314 administrativnih procesa. Koliko ste i koliko surađujete glede rasterećenja gospodarstva sa samim gospodarstvenicima, Hrvatskom udrugom poslodavaca ili Hrvatskom gospodarskom komorom?

- Ova Vlada već tri godine kontinuirano provodi politiku administrativnog rasterećenja gospodarstva, odnosno smanjenja obveza poduzetnicima. Time nastojimo olakšati poslovanje na području Republike Hrvatske te stvoriti bolju poduzetničku i investicijsku klimu. Uštede će samo u ovoj godini biti na razini 626 milijuna kuna, a sveukupno rasterećenje gospodarstva iznosit će više od 2,2 milijarde kuna u tri godine provedbe. Ovaj akcijski plan bio je prva odluka Vlade u ovoj godini i time ujedno šaljemo poruku da će nam potrebe realnog poduzetničkog sektora u 2019. godini biti glavni cilj. Tijekom njegove pripreme održali smo 47 sastanaka, tzv. fokus-grupa na kojima je sudjelovalo 317 poduzetnika te smo prikupili 539 upitnika s primjedbama i prijedlozima administrativnog rasterećenja. To je smjer koji želimo držati i dalje kako bi se svaki idući propis donosio kvalitetnom suradnjom tijela državne uprave s poduzetnicima i poslovnim udruženjima. Uvažili smo dosta prijedloga koji su nam pristigli od samih poduzetnika, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore, kao i nekih drugih udruženja, te se nadamo da će nam isti partneri i u budućnosti ukazivati na to kako unaprijediti poduzetničku infrastrukturu.

Što očekujete da će nove mjere donijeti gospodarstvu?

- Očekujem da će poduzetnici vrlo brzo osjetiti financijske efekte ovih mjera te da će uštedu investirati u poslovanje, otvaranje novih radnih mjesta, nove tehnologije te istraživanje, razvoj i inovacije. Poseban naglasak u ovom akcijskom planu stavili smo na digitalizaciju postupaka, pojednostavljenje provedbe administrativnih procesa te smanjenje iznosa pojedinih financijskih naknada. To znači da će od sada biti moguće većinu tih procedura rješavati preko interneta, a manje će se vremena provoditi čekajući u dugim redovima na šalterima. U dijelu mjera koje su već provedene, poduzetnici će najviše osjetiti ukidanje obveze dostavljanja brojne dokumentacije i potvrda koje već postoje u drugim tijelima državne uprave te mogućnost dostave dokumentacije elektroničkim putem. Samo u području uvođenja digitalizacije u upravne i sudske postupke, vezane uz poslovanje poduzetnika, planirane su uštede na razini od 173 milijuna kuna.

Ljubo Jurčić je kazao kako su ove mjere više usmjerene prema spašavanju obrtništva te da još ne vidi ozbiljne poteze Vlade koji će potaknuti rast industrije. Kako to komentirate?

- Gospodina Jurčića cijenim kao vrsnog ekonomista, no čak i on sam zna kako se ne može secirati cjelokupna slika plana gospodarskog rasta na temelju samog jednog od brojnih poteza koje ova Vlada čini. Naš poticaj koji dajemo onima koji investiraju najmanje tri milijuna eura i otvore najmanje 15 novih radnih mjesta teško možemo opisati isključivo kao pomoć obrtništvu i malom poduzetništvu

Ukidanje administrativnih barijera zahvatit će cjelokupni prostor gospodarstva i male poduzetnike i obrtnike i sektor industrije. No za poticanje industrijskog rasta potreban je sveobuhvatniji pristup koji uključuje bolje uvjete za realizaciju investicijskih projekata, više poticaja za ulaganja te jasnije i jednostavnije procedure, na čemu intenzivno radimo. Tako su, primjerice, investitorima sada na raspolaganju različite mjere poticaja i potpora, osobito za ulaganja koja jačaju izvoznu orijentiranost poduzeća. Konkretno, nudimo im nepovratnu novčanu potporu do milijun eura za kapitalne investicije, do 9000 eura za svakog novog zaposlenika, besplatan zakup imovine iz državnog portfelja, kao i mnoge druge oblike potpora. Također, za realizaciju strateških investicijskih projekata sada su jednostavnije procedure i brže je ishođenje dokumentacije, a za ulagače imamo i više od 150 infrastrukturno opremljenih poslovnih zona. Podsjetio bih i da smo Zakonom o državnoj potpori za znanstvenoistraživačke projekte u gospodarstvu osigurali potpore do pola milijuna eura za projekte temeljnog ili industrijskog istraživanja i razvoja iz kojih nastaje novi proizvod ili se inovira postojeći. Brži tehnološki napredak i veću konkurentnost naših poduzeća potičemo i nepovratnim europskim sredstvima, a usmjerenost na industriju, inovacije, investicije i izvoz bit će jedna od okosnica u određivanju naših prioriteta za programsko razdoblje 2021.-2027. godine.

Planirate li za ovu godinu dodatno rasterećivati poduzetnike i kojim mjerama? Poduzetnici i ekonomisti stalno ističu potrebu za smanjenjem opterećenja troškova rada. Hoće li vaše ministarstvo i Vlada budućim aktivnostima ići u tom smjeru?

- Rasterećenje poduzetništva, odnosno poslovanja, kontinuirana je politika ove Vlade i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Prirodno je da poduzetnici ističu potrebu za smanjenjem opterećenja te smo zato krenuli u novom smjeru prema kojemu mjere donosimo u izravnoj komunikaciji s onima na koje se one odnose. Nastojimo ih saslušati te njihove prijedloge implementirati zakonodavnim okvirom. Tako smo, primjerice, krajem 2018. godine donijeli odluku o podizanju neoporezivog dijela za božićnice, regres i ostale nagrade radnicima s 2500 kuna na 7500 kuna, koja se pokazala i više nego uspješnom s obzirom na to da je gotovo 75 posto poslodavaca isplatilo veće božićnice i ostale nagrade. Valja istaknuti kako će se trećim krugom porezne reforme građane sveukupno rasteretiti za 6,5 milijardi kuna, a iz perspektive Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, već tijekom provedbe Akcijskog plana za administrativno rasterećenje za 2019. započinjemo s intenzivnim pripremama za novi val rasterećenja u idućoj godini. Istodobno radimo na detektiranju preostalih nepotrebnih parafiskalnih nameta u obliku neporeznih davanja koje su poduzetnici obvezni plaćati te ćemo u ovom segmentu također predložiti ukidanje pojedinih davanja i plaćanja naknada. Također, ovdje želim posebno naglasiti našu inicijativu kojom je oslobođen prostor za povećanje stipendija u srednjem strukovnom obrazovanju. Time će se postojeći prag stipendija povećati s 9000 kuna na 18.000 kuna, a dodatne poticaje i olakšice dobivat će poduzetnici koji odluče stipendirati te učenike preko svojih tvrtki.

Iz HUP-a su pozdravili nove mjere koje ste donijeli, ali i upozorili na potrebu države da uvede nadzor kod državne administracije koji će kontrolirati donošenje novih procedura kako se ne bi dogodilo uvođenje novih nameta. Vodi li se računa o tome kako se ne bi događalo da s jedne strane rasterećujemo gospodarstvo, a s druge strane novim birokratskim postupcima - opterećujemo?

- Prije svega, moram istaknuti kako u ovom području ni jednu odluku ne donosimo slučajno ili napamet. Postoje čak i propisi, odnosno metodologije koje nam to brane. Tako su akcijski planovi dio projekta primjene Standard Cost Model (SCM) metodologije za izračun troškova koje gospodarstvo ima zbog obaveza koje propisuje regulativa, osobito u pogledu troška poduzetničkog vremena na obavljanje svih postupaka kako bi ispunio određenu obvezu iz propisa. Najvažniji u toj priči je tzv. MSP test, odnosno test malog i srednjeg poduzetništva koji se provodi temeljem Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo. Njime ustvari sprječavamo nastanak novih nameta za poduzetnike, dok u isto vrijeme donosimo brojne druge mjere za ukidanje ili smanjenje postojećih obaveza.

Poznato je koliko ministarstvo ima posla s rješavanjem problema brodogradnje. Ipak nas u Slavoniji zanima kakva je budućnost, recimo, Borova ili Đure Đakovića? Što je s pronalaskom strateškog partnera u Borovu? Hoće li kredit HBOR-a moći pokrpati ono što je trebalo biti osigurano dokapitalizacijom od koje se odustalo?

- Ministarstvo nema problema s brodogradnjom, nego mi u ministarstvu imamo odgovornost da napravimo sve što možemo da bismo riješili probleme u koje su Uljanik grupu doveli oni kojima je manjkalo odgovornosti. Zahvaljujući novim nedavno potpisanim ugovorima, Đuro Đaković ima vrlo lijepu perspektivu, odnosno postoji opravdan optimizam u pogledu održivosti proizvodnje i dobre pozicije na tržištu. Radi modernizacije pojedinih pogona, ušlo se u aranžmane s HBOR-om. Poslovanje je stabilizirano, došlo je do rasta prihoda i izvoza, a ugovoreni su i novi poslovi koji garantiraju opstojnost poduzeća. Imajući sve to u vidu, Vlada Republike Hrvatske je, u cilju završetka procesa poslovne i financijske konsolidacije Đure Đakovića, u listopadu 2018. godine donijela Odluku o davanju suglasnosti za kreditno zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) ili drugih poslovnih banaka te Odluku o davanju državnog jamstva u korist HBOR-a radi provedbe financijske konsolidacije Društva. Budući da su pojedine članice Đuro Đaković Grupe tijekom 2018. godine ugovorile poslove u vrijednosti od 226,2 milijuna kuna imamo razloga vjerovati kako je ova tvrtka na putu konačnog oporavka, odnosno na početku procesa profitabilnog poslovanja, neopterećenog saniranjem starih problema.

Što se tiče društva Borovo d.d., Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) donijelo je u veljači prošle godine Odluku o prihvaćanju Plana restrukturiranja. U vrijeme njegova trajanja, predviđeno je da se nelikvidnost društva premosti osiguranjem kredita kod poslovnih banaka. U tom smislu, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta i CERP podržali su dodjelu kredita trgovačkom društvu od strane Croatia banke u vrijednosti od 45 milijuna kuna. Smatram da će to dovesti do povoljnije situacije u kojoj će Borovo tražiti strateškog partnera. Ta tvrtka je sad konsolidirana u smislu likvidnosti, ali za dugoročnu održivost tek predstoje radnje koje će sinkronizirano poduzimati Uprava društva u suradnji s Ministarstvom i CERP-om.

Hoće li država ove godine ići u prodaju udjela u poduzećima u kojima ima suvlasništvo i u kojima?​

- Prodaja državnih udjela u poduzećima nalazi se u nadležnosti Centra za restrukturiranje i prodaju koji svake godine donosi plan prodaje udjela u trgovačkim društvima iz svog portfelja. U 2018. godini, CERP je u nekoliko navrata objavljivao javni poziv za prikupljanje obvezujućih ponuda za kupnju dionica i udjela više trgovačkih društava iz svog portfelja. Vjerujem da će se tako nastaviti i ove godine prema planu koji će ovisiti i o nekim drugim resorima.