U 2018. godini 1060 osoba izrazilo je namjeru za podnošenjem zahtjeva, ili su podnijele zahtjev za međunarodnom zaštitom u Republici Hrvatskoj. U najvećem broju radilo se o državljanima Afganistana, Sirije, Irana, Iraka i Alžira. Za 263 osobe tijekom 2018. godine je odobrena međunarodna zaštita, a u posljednjih pet godina odobreno je 747 međunarodnih zaštita, koja uključuje azil i supsidijarnu zaštitu.

Prema Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, azil ili supsidijarna zaštita priznaje se osobama čiji bi život bio ugrožen povratkom u zemlju podrijetla. Azil se priznaje tražitelju koji se nalazi izvan zemlje svog državljanstva ili uobičajenog boravišta, a osnovano strahuje od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja, zbog čega ne može ili ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje. U slučaju kada stranac ne ispunjava uvjete za odobravanje azila, nudi mu se mogućnost supsidijarne zaštite, kada se opravdano vjeruje da bi povratkom u zemlju podrijetla osoba bila izložena trpljenju nepravde. Zbog takvog rizika odobrava im se ovaj oblik zaštite na razdoblje od tri godine.


Ministarstvo unutarnjih poslova je u 698 slučajeva donijelo rješenje o obustavi postupka, jer su tražitelji samovoljno napustili prihvatilište za tražitelje azila, nisu se pojavili u prihvatilištu, ili su izbjegavali podnijeti zahtjev za međunarodnu zaštitu, što govori o zloporabi instituta međunarodne zaštite.


Zbog nezakonitog prelaska državne granice policija je u 2017. godini uhvatila i procesuirala 4808 osoba, gdje su po zastupljenosti prednjačili državljani Afganistana, Kosova i Turske. U prvih 11 mjeseci 2018. godine zbog nezakonitog prelaska državne granice procesuirane su 7502 osobe, među kojima je bilo najviše državljana Afganistana, Turske i Pakistana. Iz Ministarstva unuatrnjih poslova napominju da su podaci za svih 12 mjeseci prošle godine još u obradi.


"S obzirom na migrantski val 2015. i 2016. godine, kada je kroz Republiku Hrvatsku prošlo 658.068 osoba, podaci iz ranijih godina nisu za usporedbu s posljednje dvije godine. Dodatna stavka je i činjenica da se u posljednje dvije godine radi o ekonomskim migrantima, što je vidljivo iz zastupljenosti prema državljanstvima osoba koje je policija uhvatila u nezakonitom prelasku državne granice", ističu iz MUP-a. U razgovoru s policijskim službenicima, nezakoniti migranti u pravilu navode kako su njihova krajnja odredišta zemlje zapadne Europe i iz tog razloga Hrvatsku pokušavaju koristiti tek kao tranzitnu zemlju.


Prema riječima demografa Stjepana Šterca, sada se uglavnom prije svega radi o nezakonitim migracijama, a ne o standardnim postupcima kod migriranja, traženja dozvole, ulaska u zemlju itd. Kako nam je rekao, radi se uglavnom o populaciji koja je već negdje boravila izvan svoga doma, u nekim dijelovima prostora - bez obzira na to je li to Turska, BiH, Jordan, Libanon, ili pak neka druga zemlja.

- Njihove težnje su, između ostaloga, stalno usmjerene prema Europi. A s obzirom na to da se očito ta migracijska ruta pomaknula zapadno, pa sada ide preko BiH, Hrvatske i dalje, pritisak će postojati bez obzira na to što na javnoj sceni i MUP, i Vlada, tvrde da on objektivno ne postoji. Dakle, to je nešto s čim se mi moramo znati nositi. Teško je previdjeti brojčano što će se ove godine događati, jer uvijek mogu uslijediti neke izvanredne situacije koje mogu ubrzati migracije, kao što je bio poziv njemačke kancelarke Angele Merkel 2015. godine. To je objektivno jedan labilan proces i nikada se sa sigurnošću ne može točno tvrditi kada će se on intenzivirati - kaže Šterc. On ističe da se situacija smirila u odnosu na intenzivno razdoblje migracija 2015. i 2016. godine, u onom smislu da je to na neki način dijelom financirala Europska unija u Turskoj, Grčkoj i dalje, usmjeravajući silan novac u zaustavljanje nelegalnih migracija.

Osim sprječavanja nezakonitih migracija, jedan od prioriteta u radu hrvatske policije je i suzbijanje krijumčarenja ljudima, u čemu, kako ocjenjuju u MUP-u, bilježe iznimne rezultate koji su posljedica isključivo otkrivačke djelatnosti policijskih službenika na terenu. Tako je u 2018. godini hrvatska policija uhitila više od 600 krijumčara ljudima, što u odnosu na 2017. godinu predstavlja povećanje od gotovo 100 posto. Podsjetimo, hrvatsku granicu štiti 6500 graničnih policajaca koji čuvaju 3318 kilometara naših granica, s obzirom na to da Hrvatska ima jednu od najdužih vanjskih granica u Uniji. U tom se smislu sustavno ulaže u nabavu vrhunske opreme i tehnike za nadzor državne granice te osposobljavanje graničnih policajaca. Tijekom prvih deset mjeseci 2018. hrvatska je policija evidentirala i procesuirala 58 posto više ilegalnih ulazaka u RH nego godinu prije.