22. prosinca obilježava se 114. obljetnica osnutka Hrvatske seljačke stranke. Kako gledate i ocjenjujete današnju situaciju u toj stranci i politički smjer koji je Krešo Beljak odabrao?

Krešo Beljak tipičan je primjer političara koji žrtvuje svoju stranku te njene temeljene vrijednosti i načela na kojima HSS počiva kako bi sebi osigurao faraonske ovlasti. Hrvatsku seljačku stranku je s nekada 40.000 članova sveo na šačicu onih koji ga podržavaju, dok je ostale suspendirao ili izbacio. Dok god je Beljak na čelu Hrvatske seljačke stranke, svaka će obljetnica njenog osnutka, pa tako i ova 114., ostati zabilježena kao obljetnica talaštva jednog čovjeka, a ne obljetnica jednog od najvažnijih događanja hrvatske povijesti. Stoga, na dan obljetnice možemo jedino žaliti za svime onime što je Beljak u HSS-u uništio, a čime smo se s punim pravom nekada dičili te se konstantno pitati zašto Ministarstvo uprave još uvijek nije reagiralo na sve nepravilnosti, poput lažiranja skupština i nezakonite promjene statuta na Beljakovu inicijativu, a na koje već godinama upozoravam. Od HSS-a nikada nisam odustala premda me je Beljak izbacio iz stranke, no dok god strankom upravlja čovjek kojemu je dobrobit hrvatskog naroda na posljednjem mjestu, a osobni probitak na prvom, ne vidim svijetlu budućnost ni za HSS kao niti za preostale članove, a ni za građane koji su oduvijek vjerovali u jednu od najstarijih hrvatskih političkih stranaka.

2019. godina je godina izbora za Europski parlament. Koja biste postignuća izdvojili kao najznačajnija za Republiku Hrvatsku u posljednjih 4,5 godine koliko  ujedno i obnašate funkciju hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu?

Otkada sam 2014. godine izabrana kao hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu s gotovo ukupno 43.000 glasova građana, članica sam najjače političke opcije – Europske pučke stranke te sam usmjerena na teme koje su usko vezane za područja mog prethodnog dugogodišnjeg političkog rada i djelovanja. Nužno je da zastupnici u Europskom parlamentu izvrsno poznaju nacionalni kontekst i problematiku kako bi koristeći mehanizme koji su im na raspolaganju, sukladno funkciji koju obnašaju u Europskom parlamentu, osigurali napredak za građane svoje države, stoga sam se posebno usmjerila na poljoprivredu i ruralni razvoj,  ljudska prava  te energetiku i okoliš. U kontekstu poljoprivrede i ruralnog razvoja osigurala sam subvencije za zdrave obroke mlijeka, voća i povrća s naših OPG-ova za djecu u osnovnim školama, izborila sam obeštećenje za proizvođače jabuka i mandarina na EU razini nakon što je ruski embargo pogodio poljoprivredni sektor koje su oni potom donirali najpotrebitijima, založila sam se za potpore mljekarskom sektoru i formiranje kriznog fonda za poljoprivredu. Pored navedenog, hrvatska sam ambasadorica izbora EPP-a za najboljeg mladog poljoprivrednika, a kojim se iznimno ponosim kada vidim kreativnost i inovativnost mladih snaga u razvijanju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. U kontekstu ljudskih prava moram spomenuti da mi zaštita općeljudskih vrijednosti predstavlja prioritet a moje je izvješće o ženama i njihovoj ulozi u ruralnim područjima prvo izvješće koje prepoznaje izniman doprinos koji žene ostvaruju u ruralnim područjima i u kojem sam zatražila da se njihov nepriznat rad prizna te da im se osiguraju pripadajuća socijalna prava.  U kontekstu energetike i okoliša izborila sam izuzeće za hrvatske šume koje su bile pod okupacijom tijekom Domovinskoga rata i čiji se doprinos u smanjenju emisija stakleničkih plinova ne bi računao jer mi u to vrijeme s njima nismo mogli gospodariti. Zahvaljujući tom izuzeću, drvni sektor će moći koristiti naše šume a Hrvatska neće morati plaćati stotine milijuna eura kazni. Također, sudjelovala sam u cjelokupnom procesu izrade energetskog paketa zakona koji uključuje i obnovljive izvore energije.  Aktivno sam radila na rješavanju problema sa Slovenijom oko pitanja registracije Terana i Varaždinskog zelja kao proizvoda zaštićene izvornosti, a na moju inicijativu u Hrvatskoj je donijet Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom te se sada donosi i direktiva na EU razini jer nepoštena trgovačka praksa danas predstavlja najveći problem za naše poljoprivrednike.

Hrvatska osim što stari ima problem i velikog odljeva stanovništva. To se posebno ogleda ovdje u Slavoniji. Kakvo je trenutno stanje i što se može poduzeti?

Prema podatcima Eurostata koji uključuju i 2017. godinu, 348 000 radno sposobnih građana, a među kojima je nešto više od 60 tisuća visokoobrazovanih, iselilo se dosad iz Hrvatske u druge članice Europske unije. To Hrvatsku smješta na treće mjesto po broju radnika koji su radili izvan svoje domovine u 2017. pri čemu je na prvom mjestu Rumunjska a zatim Litva. Ovaj podatak trebao bi nas sve zabrinuti, a on upućuje da je nužno stvarati društvo jednakih mogućnosti te zaustaviti svaki klijentelizam i omogućiti da sposobnost i izvrsnost nadvladaju stranačku ili bilo koju drugu podobnost kako bi mladima dali perspektivu da ostanu živjeti u Hrvatskoj.  Iseljavanje posebno pogađa Slavoniju i kada pitam mlade koji odlaze ne bi li ipak radije pokušali baviti se poljoprivredom i tako se samozaposlili i ostali na svojoj djedovini i očevini, oni mi odgovaraju da se boje nepoštenih uvjeta koji vladaju na našem tržištu. Zato je suzbijanje nepoštene trgovačke prakse sasvim sigurno prioritet jer poljoprivrednici koji rade i proizvode moraju imati mogućnost prodati svoj proizvod po realnoj cijeni i pošteno živjeti od svog rada. Ovaj je tjedan konačno postignut dogovor o zakonodavstvu na EU razini oko suzbijanja  nepoštene trgovačke prakse u koje su ugrađeni moji amandmani koji će uvelike pomoći i položaju hrvatskih poljoprivrednika. Oni će sada će biti zaštićeni od trgovaca i otkupljivača koji djeluju nepošteno i suprotno pravilima. PR