Beogradski odvjetnik Dušan Bratić koji, kako javljaju srpski mediji, istražuje okolnosti mnogih zločina nad JNA u Sloveniji i Hrvatskoj kao pravni savjetnik pilota Ljubomira Bajića koji je raketirao Banske dvore u jesen 1991. zbog čega se protiv njega u Zagrebu vodi istraga, izjavio je za beogradsku Politiku da bi Srbija "trebala postaviti zahtjev za naknadu štete svim srpskim žrtvama genocida, odnosno njihovim nasljednicima, kao i za oduzeta dobra, vjerske i druge objekte kulture od Drugog svjetskog rata do danas".

Bratić tvrdi kako su u Sloveniji ubijena 44 pripadnika JNA i 184 ranjeno, te da su "u Hrvatskoj počinjene na desetine najbrutalnijih zločina“, a u akciji Oluja "protjerano više od 250.000 Srba".

- Namjerno se zaboravlja da je JNA bila jedina legalna oružana sila u suverenoj državi SFRJ, da su svi napadi na njene pripadnike i ustanove predstavljali terorističke akte i oružanu pobunu, tako da su Tuđman i objekti koje je on koristio za JNA bili legitimni vojni cilj - rekao je Bratić podsjećajući kako Povelja UN "zabranjuje rat i primjenu oružane sile, osim u samoobrani, tako da sve istrage i suđenja protiv bivših pripadnika JNA nisu pravosudni nego politički akti". Za njega su "ne samo zamijenjene teze, nego su zamijenjene i uloge" jer, drži Bratić, ne može Hrvatska "koja je izvela terorističke akcije i secesiju" suditi "onima koji su branili državu, pa se čak tražiti i naknadu štete". Zato on misli da bi Srbija trebala tražiti od Hrvatske naknadu štete "svim srpskim žrtvama genocida" i to "od NDH pa naovamo".

Dušan Bratić je podnio srpskom tužiteljstvu za ratne zločine dvije kaznene prijave „s dokazima“ za raketiranje hrvatskih zrakoplova kolona civila u mjestu Svodna kod Dvora na Uni i na Petrovačkim cestama.

Zločina je bilo na svim stranama, priznaje Bratić, ali "primarni i najteži od svih je zločin protiv mira koji su počinili secesionisticka rukovodstva Slovenije i Hrvatske" za koji "nitko nije odgovarao".

- Zahtjev Hrvatske da joj Srbija preda dio naoružanja JNA na ime njenog sudjelovanja u financiranju armije, paradoks je i drskost bez presedana. Oni se nisu razdružili putem koji je propisivao Ustav, suglasnošću svih republika, već protupravno. Jugoslavija je napadnuta i razbijena iznutra, izvođenjem oružane pobune i terorističkih akata protiv JNA i srpskog naroda - kaže Bratić.

Zamolili smo odvjetnika Dušana Bratića da za Glas Slavonije pojasni svoje postavke i vrlo je rado pristao uz uvjet da njegovu izjavu vjerno prenesemo pa to i činimo.

- Nisam najavljivao tužbu, već iznio svoje mišljenje kako je zahtjev Hrvatske za podjelu ratne tehnike JNA, odnosno odgovarajuće obeštećenje u novcu, sve temeljem sudjelovanja u financiranju te armije do 1991. bez pravnog osnova i besmisleno, jer je ista ta Hrvatska napala i oružnom pobunom razbila vlastitu državu što je protupravni akt iz kojeg se ne može izvlačiti korist koja bi uživala pravnu zaštitu, a da bi nasuprot tome država Srbija trebala stati na mjesto svojih građana, nasljednika žrtava genocida i zahtjevati za njih naknadu štete, kao i štete za oduzeta i uništena dobra i vjerske i druge objekte kulture od NDH-a pa na ovamo. Dakle, nisam najavljivao konkretnu tužbu niti koga u tom postupku zastupam. Inače, pravnu vezu sadašnje Republike Hrvatske sa NDH i Hrvatskom kao federalnom jedinicom u vrijeme razbijanja Jugoslavije, vidim u činjenici da je Hrvatska kao federalna jedinica u Jugoslaviji imala financijsku autonomiju, kao i druge republike, a opljačkana dobra su ostala tu i danas je koriste država i građani. Koju financijsku autonomiju? Istu onu na koju se poziva sadašnja Republika Hrvatska kada temeljem financiranja savezne armije traži dio ratne tehnike – rekao je za Glas Slavonije odvjetnik Dušan Bratić.

Unatoč tri puta ponovljenoj zamolbi za komentar ovog slučaja, hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nije dostavilo odgovor.