Ekonomija
NIKADA LOŠIJA GODINA ZA ŠEĆERNU INDUSTRIJU

Blagi oporavak cijene šećera, šećerane očekuju pomoć države
Objavljeno 6. prosinca, 2018.
Imali smo punu potporu hrvatske prehrambene industrije i hvala im na tome, kaže Zadro

Za proizvođače šećerne repe i šećerane ova je godina, ističe predsjednik Uprave Viro grupe Željko Zadro, najgora do sada, godina kakva se ne pamti.- Imali smo katastrofalne cijene, slabe prinose, lošiju kvalitetu i užasnu iskorištenost u tvornicama. Ovo je bila godina za zaborav - zaključuje.
Prosječan prinos slatkog korijena kretao se oko 55 tona po hektaru, a digestija je bila 14,30 posto.
‘‘Ukupan prinos bijelog šećera od jedva osam tona po hektaru nas ne zadovoljava i ovi rezultati govore o jednoj lošoj godini‘‘, ustvrdio je član Uprave Ivo Rešić.
Zadro napominje kako je jedino pozitivno u cijeloj priči to što se ipak primjećuje blagi oporavak cijene šećera na tržištu.
- Još u rujnu smo šećer prodavali po 280 eura za tonu, a sad je to već nekih 405 eura. I još se nikada, koliko sam u ovome poslu, nije dogodilo da je tijekom kampanje prerade repe rasla cijena šećera, što je vrlo indikativno. Vjerujem da će se do svibnja cijena oporaviti - kazao je.
Zadro smatra da je budućnost cijene šećera u EU-u 500 eura za tonu - plus-minus deset posto, što bi bilo prihvatljivo. Pohvalio je Ministarstvo poljoprivrede i ministra Tomislava Tolušića koji su prepoznali zahtjevnu proizvodnju repe i pomogli proizvođačima da kupe vrlo skupu mehanizaciju preko Mjere 4.1.1., koja bila nešto veća od deset milijuna eura.
Uvjeren je da je već time učinjen veliki pomak, što bi se trebalo odraziti na sljedećem urodu šećerne repe jer ova je godina, ustvrdio je, katastrofalna u svakom pogledu.
Zadro očekuje da će Viro grupa u idućoj godini ugovoriti sjetvu šećerne repe na između 10 i 12 tisuća hektara.
- Počeli smo ugovaranje proizvodnje za 2019. i naši stalni, tradicionalni proizvođači već su napravili ugovore. Do sada imamo oko 3000 hektara ugovorenih površina. Međutim, dosta je tu elemenata koji jako utječu na konačan broj hektara, ali to je, ustvrdio je, tema za puno širi krug rasprave. Znatno su pale površine pod šećernom repom. Županjska i virovitička šećerana imale su oko 10.000 hektara, što u usporedbi s nekim prijašnjim godinama, kada su imale i do 20.000 hektara, dovoljno govori o zabrinutosti za općenito cijelu šećernu industriju. Činjenica je da se sve više smanjuje broj OPG-ova, a povećavaju površine i tu se dolazi do problematike poticaja, odnosno potpora, a šećerna repa nikako se ne uklapa u to, s obzirom na intenzitet njezina rada i poslove koje ona zahtijeva.
Naravno da je šećerna repa, gledajući dugi niz godina, najprofitabilnija kultura jer ima ne samo osnovnu potporu nego će ići i znatan poticaj na proizvodnju repe. Međutim, ona iziskuje i znanje i trud i moramo sve učiniti kako bi prezentirali proizvođačima koliki je ona benefit i dobrobit poljoprivredi, ne samo kao profitabilna nego i neophodna kultura u plodoredu - napominje. Dodaje da je ove godine bilo dosta truleži na repi, ali razlog nije repa, nego upravo taj suženi plodored i mali broj kultura koje se okreću. Ako se nešto ne poduzme, Rešić upozorava da će cijela poljoprivredna proizvodnja biti dovedena u pitanje.
- Proizvođači toga nažalost nisu svjesni i bojim se da će, kada to budu, biti kasno. U najkraćem vremenu organizirat ćemo predavanja, ne sa stajališta proizvodnje šećerne repe, nego općenito ratarske proizvodnje jer u ovim našim uvjetima suhog ratarenja, ako nema plodoreda u kojemu je i šećerna repa i pšenica, ječam i uljarice i ako naše resurse ne koristimo prema dobroj poljoprivrednoj praksi, mislim da ćemo stvarno doći u ozbiljne probleme – upozorava.
Kao primjer navodi susjednu Srbiju gdje su ti problemi toliko veliki i pitanje je mogu li se i u kojem vremenu trendovi opet pokrenuti u pozitivnom smjeru.
Rešić smatra da bi država mogla pomoći šećernoj industriji ako bi se određene kulture koje su strateški važne za RH, a među njima je i šećerna repa, određenim bonusima valorizirale i dalo im se na vrijednosti. Zadro traži da se proizvođačima repe vrati isplata dodatnog poticaja u punom iznosu jer se više od 20 posto poticaja za repu 2015. prenijelo u sektor mljekarstva.
- Sve zemlje u okruženju, Švicarska, Italija, Mađarska,… bile su apsolutno podržane od države na način da su se poticaji za šećernu repu udvostručili. Švicarska je najbolji primjer, gdje poticaj po hektaru iznosi kolika je vrijednost proizvodnje. Mi ne očekujemo tako visoku pomoć, ali sigurno je da ćemo bez državne pomoći biti izloženi velikom riziku jer sudbina šećerana ovisi o proizvođačima šećerne repe, to je jasno - ističe.
Što se tiče pomoći od EU-a, Zadro napominje da je Europska komisija birokratska organizacija i da donošenje odluka i procesi traju dugo i teško mu je bilo što procijeniti. - Upravo su zato sve ove zemlje pribjegle vlastitim sredstvima i osigurale budućnost šećerne industrije u svojim zemljama. Ja se nadam da će tako biti i kod nas – zaključio je. Marija Lešić Omerović

Željko Zadro

predsjednik Uprave Viro grupe

Sve zemlje u okruženju pribjegle su vlastitim sredstvima i osigurale budućnost svoje šećerne industrije. Nadam se da će to biti i u Hrvatskoj, bez državne pomoći bit ćemo izloženi velikom riziku jer na kraju sudbina šećerana ovisi o proizvođačima šećerne repe, to je jasno.