Akvakultura važan je dio ribarstva, koje je prihvaćeno kao strateška gospodarska grana RH, i država je prepoznala njezinu važnost pa je ove godine donesen novi zakon koji regulira pdručje akvakulture, uz smanjenje adminstrativnih obveza i lakše pristupanje fondovima EU-a. Dosad je preko natječaja ugovoreno više od 211 milijuna kuna za investicije u akvakulturi, uz dodatnih 100 milijuna kuna, i stoga se u sljedećih nekoliko godina očekuje povećanje proizvodnje. Nacionalni strateški plan akvakulture predviđa povećanje proizvodnje na 24.000 tona ribe, sa sadašnjih 17.000 tona, a pritom je važno i znanje, i kvaliteta, i tehnologija. Akvakultura ima svijetlu budućnost, s obzirom na nedostatak ribe na tržištu Europe.
Kazao je to, između ostalog, jučer u Vukovaru pomoćnik ministra poljoprivrede Ante Mišura uoči početka 13. Međunarodne konferencije o akvakulturi, gdje će se, tijekom dvodnevnih izlaganja i susreta prozvođača i znanstvenika, govoriti o stanju, ali i mogućnostima unaprjeđivanja akvakulture.
Mišura je naveo i kako je iz fonda od 350 milijuna eura europskih sredstva za RH, više od 20 posto u akvakulturi, što se i koristi. Naveo je i potpore za štete od štetnika u uzgoju šarana od 26 milijuna kuna, a slijede i one za školjke, bijelu ribu, pastrve.
U Hrvatskoj ima, rekao je, više od 200 uzgajivača školjaka, 50-ak uzgajivača bijele ribe, više od 40 uzgajivača slatkovodne ribe... - Statistika o proizvodnji slatkovodne ribe u Hrvatskoj nije sjajna. Prije 90-ih bila je to proizvodnja između 10.000 i 15.000 tona, a sada smo pali na oko 2500 tona i morat će proći određeno vrijeme da se ta proizvodnja oporavi. Vremena je, pak, malo jer napravili smo operativni program u kojem stoji da ćemo do 2020. proizvoditi oko 5000 tona slatkovodne ribe - kazao je Milan Božić, predsjednik Organizacijskog odbora i direktor nastarije tvrtke u Hrvatskoj u proizvodnji slatkovodne ribe, Ribnjačarstva Poljana d.d. u Požeško-slavonskoj županiji.
Poduzetnik i znanstvenik, proizvođač morske ribe Želimir Filić, donedavni predstavnik akvakulture u nacionalnim i međunarodnim institucijama s više od 40 godina iskustva u toj branši, istaknuo je, pak, da se Hrvatska morala ukopiti u standarde Europske unije, posebice po kvaliteti hrane. Prema njegovim riječima, s obzirom na sve niže kvote ribarskih flota zbog prelova svjetskih mora, pa i našeg, izlaz jedino može biti u akvakulturi. Iznio je i podatak da je 35 posto ribe potjecalo iz ribolova, a 10 posto iz akvakulture.
- Hrvatska dobro napreduje. Stvoren je niz povoljnosti u području akvakulture koje mi moramo iskoristiti, poput sustava potpora - rekao je, dodavši kako se u ovom trenutnku europska proizvodnja kreće oko 2,2 milijuna tona proizvoda ribarstva, od čega 50 posto drži Norveška, a vrijednost te proizvodnje je između 8 i 10 milijardi eura. Sanja Butigan