Europske zemlje bilježe silazni trend opasnosti od siromaštva i društvene isključenosti, pokazuju podaci koje je objavio Eurostat, a u povodu Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti koji se obilježava 17. listopada.

Eurostat za Hrvatsku nije imao podatke 2008. godine, zato se vide samo referentni pokazatelji za 2017. bez mogućnosti usporedbe. U Hrvatskoj, prema tim podatcima, živi 27,9 posto ljudi na rubu siromaštva ili društvene isključenosti, što je gotovo 1,2 milijuna ljudi. S tim brojkama pripada u sam vrh europskih zemalja s velikom opasnosti od siromaštva. Hrvatska tako bilježi manji rizik od šest članica Europske unije, dok veći rizik ima od čak 21 članice.Gotovo 20 posto ljudi u Hrvatskoj u opasnosti je od siromaštva nakon što prime socijalne naknade, dok okvirna brojka od 10,3 posto pokazuje koliko si ljudi ne može priuštiti četiri od devet materijalnih dobra potrebnih za život, poput plaćanja računa, neočekivanih troškova, ne posjeduju automobil, televizor, ne hrane se proteinski bogatom prehranom svaka dva dana poput ribe ili mesa, i ne mogu si priuštiti tjedan dana putovanja i odmora. Građana u dobi do 59 godina koji su u 2017. radili manje od 20 posto svojeg radno sposobnog vremena (studenti isključeni) bilo je 13 posto, što je i najgori pokazatelj za Hrvatsku, prema kojem je na četvrtom mjestu u EU, odmah iza Irske, Grčke i Belgije.
Eurostatovi podaci iz istraživanja rizika od siromaštva pokazuju silazni trend, gdje je između 2009. i 2012. godine bilo 25 posto Europljana na rubu siromaštva, dok se ta brojka smanjila na 22,5 posto u 2017. U Europskoj uniji 112,9 milijuna ljudi bili su prošle godine na rubu siromaštva ili društvene isključenosti. Statistika je obuhvatila ljude koji graniče sa siromaštvom nakon primanja socijalnih naknada (doplatci, nepovratna pomoć i slično), onih koji su teško lišeni materijalnih dobara potrebnih za život i onih koji su radno sposobni, ali u godinu dana rade manje od 20 posto svojeg vremena.
Prema Eurostatu, silazni trend siromaštva ključan je dio europske strategije Europa 2020, koja za cilj ima povećanje zaposlenosti, BDP-a, i razine obrazovanja, a u planu je smanjenje emisije stakleničkih plinova i stope ljudi koji žive na rubu siromaštva.
U povodu Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, u otvorenom je pismu podsjetio kako je svrha tog obilježavanja promicanje potrebe za smanjivanjem siromaštva u svijetu i solidariziranje s osobama u potrebi.

Pita se što se u svijetu čini kako bi se smanjile nejednakosti i siromaštvo, i navodi kako su se u proteklih 15 godina drastično povećale društvene nejednakosti kako unutar zemalja, tako i među samim zemljama, pa čak i u cijelim regijama. "Danas možemo bez imalo ograda reći da svrha i ciljevi zbog kojih su Ujedinjeni narodi proglasili taj dan nisu postignuti i da se taj jaz između bogatih i siromašnih samo još drastično povećao", ističe Sever. Navodi kako je za sve veći jaz kriva nezasitna pohlepa bogatih. "Četiri od pet dolara novostvorenog bogatstva završava u rukama najbogatijih", kaže, između ostaloga, predsjednik NHS-a.

"Prema službenim podatcima za 2016. godinu u Hrvatskoj je u riziku od siromaštva bilo 4,9 posto zaposlenih, 12 posto samozaposlenih, 43,6 posto nezaposlenih, 29,3 posto onih koji ne rade i 21,8 posto umirovljenika", ističe Sever te brojke i podsjeća kako je prosječna hrvatska mirovina isplaćena ovog kolovoz iznosila 2402,23 kune, prosječna netoplaća za srpanj iznosila je 6206 kuna, a medijalna 5504 kune. "Samo malo više od 19 posto nezaposlenih prima neki iznos naknade za nezaposlene," piše Sever, koji smatra da nove promjene u porezu na dohodak vuku Hrvatsku u još veće društvene nejednakosti. Podsjeća i kako alarmantan broj stanovnika Hrvatske napušta zemlju pretežito zbog malih plaća i nesigurnih oblika rada. "Hrvatskoj je za oporavak, smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti nužna nova, pravednija društvena raspodjela, a to uz ostalo znači snažno povećanje svih plaća, uključujući i minimalnu te orijentacija na sigurne poslove veće dodane vrijednosti", zaključuje šef NHS-a.