Hrvatska je sa svojom poljoprivredom više od pet godina u EU, a kada je riječ o potporama više ili manje glasno spominju se i one skrivene, pa se postavlja pitanje što su one, kako ih definira naš poljoprivrednik i misli li da je (bio) u prilici njihovog korisnika.

Sudeći prema izjavama naših sugovornika, tema je uistinu široka, a stajališta krajnje oprečna, šarolika – od negiranja na spomen tzv. skrivenih potpora do poimanja njihovih primjera u praksi, kao i navođenja primjera de minimis potpora - potpora malih vrijednosti i njihovog (ne)poistovjećivanja s prvima. Zanimljivo je bilo čuti što tko smatra skrivenom potporom, kritičari će reći da poljoprivrednici dosta proizvoljno definiraju skrivene potpore kao prema onoj da se stvar može gledati na način je li čaša polupuna ili poluprazna.Službeni krugovi na tu se temu nisu htjeli očitovati, jer da nemaju o čemu, da skrivenih potpora nema, zabranjene su.– Bilo što da neka zemlja članica Unije daje svojim proizvođačima, to mora odobriti Europska komisija tako da tu ničega skrivenoga nema. Suprotne primjere mora se prijaviti Europskoj komisiji. Naši poljoprivrednici znaju navoditi primjere koji uopće nisu točni, poput često spominjanog primjera kao što je smanjenje PDV-a, što nije nikakva skrivena potpora, nego procjena Ministarstva financija hoće li se na nešto smanjiti PDV ili neće, a o čemu se ne može odlučiti skriveno - kaže naš sugovornik.Dodaje, možemo raditi samo ono što dopusti Europska komisija, a to je potpora koju je neka članica dogovorila s njom, znači dopuštena je, njenom donošenju prethodila je službena procedura, nije skrivena. Saznanja o potonjem u bilo kojoj članici moraju se prijaviti jer, što bi se dogodilo kada bi svaka članica EU-a htjela raditi na svoju ruku ono što hoće.- Skrivene potpore mit su hrvatske poljoprivrede gdje se misli da je kod susjeda uvijek bolje. Ako i jest tako, to je stvar (i) tamošnjeg udruživanja poljoprivrednika, a kada se našima kaže da se udruže, to nailazi na mrštenje, čuli smo i to radeći na ovoj temi, pokušavajući demistificirati ju.Predsjednik Udruge proizvođača mlijeka Brodsko-posavske županije Ivan Klasnić kaže da skrivene potpore postoje, za njega je njihov primjer sufinanciranje rasplodnih junica od strane lokalne samouprave, a upravo to navodi, ističe, jer je baš takvo nešto 2016. inicirala ta udruga.– Obratili smo se načelnicima općina na našem području i dio njih je to prihvatio, sufinanciravši rasplodni materijal za daljnju reprodukciju s po 500 kuna. Eto, to je oblik skrivene potpore kojom se ne krši zakon, a podupire proizvodnja. Njihov oblik od strane lokalne/regionalne samouprave može biti i sufinanciranje analize mlijeka, analize tla, ispitivanje i atestiranje traktorskih prskalica. Što se tiče države i prikrivenih poticaja svim granama poljoprivrede velika je stavka plavi dizel. Tu bi država mogla jako mnogo pomoći da smanji razne trošarine na gorivo, a da ne krši pravila EU-a. Carina bi mogla odigrati veliku ulogu da dobije naputak od Ministarstva poljoprivrede, gdje bi mogla odugovlačiti papirologijom carinjenjem osobito brzo kvarljivom robom, što bi stvorilo prostor našoj robi da se plasira na domaćem tržištu. Takav model koristi Mađarska, nabraja Klasnić i ocjenjuje da domaći poljoprivrednik malo zna o tome što se sve može svesti pod kišobran skrivenih potpora, jer zapravo nije informiran, no, dodaje, on si je dao truda za to.- A jedna dobro upućena Austrija udvostručila je broj mladih poljoprivrednika u odnosu na druge u Europi, a riječ je, ne zaboravimo, o brdovitoj i planinskoj zemlji - dodaje Klasnić.– Skrivene potpore? Definicija za to trebala bi biti da je to nešto što država daje izvan Zajdničke poljoprivredne politike (ZPP). Ono što se kod nas dobiva – sve je u okvirima ZPP-a, ništa nije skriveno, samo je problem što smo malo tih mjera iz ZPP-a dosad koristili. U zadnje vrijeme vidimo da se aktiviraju neke druge mjere kao što je dobrobit životinja, potpore de minimis – da svako gospodarstvo ima pravo u tri godine dobiti do 15.000 eura potpora na različite načine. To, primjerice, na hrvatski način ide ovako – agencija odradi analizu zemlje, a županija odluči to subvencionirati te će cijena za poljoprivrednika biti manja. To što mu županija u tome daje – to je de minimis. To je neka vrsta skrivene potpore, iako je ona u okvirima ZPP-a. No, to ne znači da se između skrivene i de minimis potpore može staviti znak jednakosti, kaže član Izvršnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić. Ocjenjuje da je naš poljoprivrednik dosad jako malo barato time.– No, prvi korak smo učinili, klupko se počelo odmotavati, de minimis potpore mogu se povući kroz pomoć u stočarstvu kroz cijenu sjemena za rasplod, za uzorkovanje tala… De minimis potpora je legalna potpora, no ovisi o državi želi li ju koristiti i na koji način. Primjerice, netko može ostaviti drvored na njivi i na to dobiti neka sredstva, netko ne veže stoku, nego ju pušta da slobodno pase i za to dobije novac. Grad, primjerice, može sufinancirati, primjerice, nabavu nekog stroja, kamate na kredite. I to se tretira kao de minimis potpora. Netko to možda naziva skrivenom potporom, no sve je legalno i jasno. De minimis mora biti evidentirana i ne smije prijeći iznos predviđen zakonom. Sve je to zapisano i pod kontrolom: Netko će reći i da se uz plavi dizel također vezuje skrivena potpora – jefitniji je jer u sebi ne sadrži porez na ceste, jer traktori većinu vremena ne provode na prometnicama, nego na njivi - kaže Brlošić, inače ratar..A, što kažu svinjogojci?– Imali smo naknadu za proteinske usjeve za soju što bi trebao biti jedan dio skrivene potpore, no sada nam to bez neke najave ukidaju. Tu su potporu mogli koristiti samo stočari koji su ju objeručke prihvatili, a površine pod sojom su se bitno povećale. No, sada je u najavi da će ju dobiti samo oni koji ne budu tretirali soju pesticidima, a svaki ozbiljniji ratar zna da bez tretiranja nema ništa. Uopće ne vidim smisao te regualtive - kaže predsjednik Središnjeg saveza udruga svinjogojaca Hrvatske Goran Jančo.Kaže da je tu i set vezan uz doborobit životinja.– Koliko je to uistinu potpora, to je pitanje, jer sve mjere koje se moraju provoditi iziskuju materijalna sredstva i dodatnu angažiranost na gospodarstvu i to košta - navodi svinjogojac Jančo.Umjesto rezimea, Brlošićev svojevrsni zaključak: ”Zajednička poljoprivredna politika daje mnogo mogućnosti i u cilju joj je samoodrživost poljoprivredne proizvodnje. No, nismo htjeli slušati države koje su dugo u tome, a izostao je i interes dosadašnjih ministara”.