U Ministarstvu turizma u ponedjeljak je predstavljen nacrt prijedloga paketa turističkih zakona - zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, zakona o turističkoj pristojbi i zakona o članarinama u turističkim zajednicama - poslan u javnu raspravu, koja traje do 18. listopada.

Kako su na konferenciji za novinare istaknuli ministar turizma Gari Cappelli i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, riječ je o prijedlozima zakona kojima je cilj povećanje učinkovitosti sustava turističkih zajednica, posebno na regionalnoj i lokalnoj razini, osiguravanje svih preduvjeta za sustavnu provedbu poslova destinacijskog upravljanja te osiguravanje dostatnog izvora financiranja.
"Cijeli ovaj reformski paket turističkih zakona ima zajedničke ciljeve: decentralizirati sustav, depolitizirati ga, profesionalizirati i pridonijeti ravnomjernom razvoju", naglasio je ministar Cappelli.
Vezano uz zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma valja istaknuti kako u zemlji ima 310 turističkih zajednica koje su piramidalno ustrojene. Najopsežnije promjene odnose se na uspostavu sustava turističkih zajednica prema načelu destinacijskog menadžmenta uz naglasak na depolitizaciji, racionalizaciji i poticanju sporazumnog udruživanja. Novi sustav napušta piramidalnu strukturu zbog promjene zadaća samih turističkih zajednica. HTZ napušta brigu o turističkim zajednicama u smislu nadzora i koordinacije te fokus stavlja na promociju naše zemlje izvan granica, a puno se više očekuje od regionalnih i lokalnih organizacija.
Prema novom modelu, regionalne turističke zajednice dobit će 15 posto prihoda iz turističke pristojbe i članarina, što je pet posto više nego do sada. Hrvatska turistička zajednica prema novoj raspodjeli dobit će 20 posto, što je pet posto manje nego do sada, a lokalne zajednice ostaju na razini kao i do sada.
Vezano uz Prijedlog zakona o turističkoj pristojbi, osnovni ciljevi reforme sustava su decentralizacija, jačanje razvojnog turističkog potencijala i potpore nerazvijenim područjima. Povod je veliki nerazmjer u turističkom razvoju morskih i kontinentalnih županija. Decentralizacija se očituje u tome što odluku o visini boravišne pristojbe više neće donositi Vlada na prijedlog Ministarstva turizma, nego županijske skupštine, i to za svaki pojedini grad i općinu. Novost je Fond za udružene turističke zajednice te nova raspodjela, kojima regionalne turističke zajednice dobivaju pet posto više. Potpomognuta područja su u novom prijedlogu razvrstana u četiri skupine, a turistička se pristojba može odrediti u iznosu smanjenom do 30 posto, u skladu sa stupnjem razvijenosti.
Nit vodilja zakona o članarinama u turističkim zajednicama, prema riječima ministra turizma, bila je smanjiti administrativno opterećenje za poduzetnike. Obveznici plaćanja članarine postaju banke jer im se prihod znatno povećava tijekom turističke sezone. Smanjuje se broj stopa za obračun članarine s dosadašnjih 28 na 5 te se briše dio obveznika članarine: djelatnosti kao što je pomorski i obalni prijevoz robe, rad sportskih objekata, računalno programiranje, frizerski saloni... Članarina za privatne iznajmljivače i OPG-ove plaćat će se u paušalu, odnosno po krevetu. Na potpomognutim područjima članarina će biti 20 posto niža od propisane. D.Pav.