Novosti
KAKO PODMIRUJEMO OBAVEZE

S plaćanjem računa kasni gotovo svaki četvrti građanin
Objavljeno 19. rujna, 2018.
Čak 39 posto hrvatskih građana račune jednostavno zaboravi platiti

Gotovo svaki četvrti hrvatski građanin kasni s plaćanjem nastalih obveza ili ih uopće ne podmiruje, pokazalo je istraživanje EOS grupe, koja 11. godinu zaredom donosi pregled navika plaćanja u Europi, u kojoj se kasni se s plaćanjem svakog petog računa, ili se on uopće ne plati, što ugrožava poslovanje svake sedme tvrtke. Međutim, već četvrtu godinu zaredom Europa bilježi porast računa plaćenih na vrijeme, čija je stopa ove godine 79 posto. U Hrvatskoj stopa pravovremeno plaćenih računa iznosi 77 posto.


Prekomjerna zaduženost i privremeni problemi s likvidnošću najučestaliji su razlozi kašnjenja, no zabrinjava podatak da čak 39 posto hrvatskih građana račune jednostavno zaboravlja platiti. U Hrvatskoj se dugovi prosječno podmiruju 21 dan nakon isteka roka za plaćanje, a građani svoje obveze podmiruju brže nego što to čine poslovni korisnici. Gotovo trećina hrvatskih tvrtki odlučuje povisiti cijene svojih usluga jer je to, tumače, izravna posljedica nemogućnosti naplate potraživanja.
U Hrvatskoj s vanjskim partnerima za upravljanje potraživanjima surađuje čak 40 posto tvrtki te uspijeva oporaviti gotovo 10 posto prihoda i ta nas praksa svrstava u sam europski vrh povrata prihoda. Napredak je vidljiv i u korištenju digitalnih tehnologija pri plaćanju, gdje su hrvatske tvrtke natprosječne, odnosno koristi ih trećina tvrtki.
Istraživanje European Payment Practices je u ime EOS Grupe proveo nezavisni institut za istraživanje tržišta Kantar TNS. Među 3400 tvrtki iz 17 zemalja u istraživanju je sudjelovalo i 200 hrvatskih.
"Istraživanje provodimo ne samo kako bismo prikupili podatke o trendovima i rokovima plaćanja nego i kako bismo analizom zajedno utjecali na poboljšanje gospodarske situacije i povećanje potrošačke moći i poslovnih i privatnih subjekata. Ako, primjerice, znamo da gotovo trećina hrvatskih tvrtki, kad ne može naplatiti potraživanje, reagira podizanjem cijena, jasno je kako navike plaćanja utječu na cijelo gospodarstvo", ustvrdila je Barbara Cerinski, direktorica tvrtke EOS Matrix.
U povodu objave istraživanja EOS Matrix je u suradnji s tjednikom Lider organizirao i okrugli stol "Upravljanje potraživanjima - utjecaj kratkoročnih mjera na dugoročno poslovanje u Hrvatskoj", kojem je nazočio i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. "Želimo poslati poruku da svi koji preuzimaju određene obveze moraju ih ispuniti na vrijeme i pritom predvidjeti najgore situacije u kojima se mogu naći, kao što je gubitak posla, i znati kako u takvom slučaju ispuniti dug vjerovniku. Da je tako, ne bismo imali više 300.000 blokiranih građana, što smo odlučili riješiti paketom od tri mjere“, ustvrdio je ministar, napomenuvši da država mora na jednak način pristupati i vjerovniku i dužniku i ne smije prevagnuti ni na jednu stranu.
Sudionici skupa suglasili su se kako je jedan od ključnih izazova novih zakonskih mjera napraviti razliku između socijalno ugroženih i onih koji su se zadužili trošenjem izvan vlastitih financijskih mogućnosti.
Dijana Pavlović
NEODGOVORNO FINANCIJSKO PONAŠANJE
"Iz Fininih podataka vidimo kako strukturu zaduživanja do 20.000 kuna uglavnom čine dugovanja prema kartičarskim kućama ili telekomima. Drugim riječima, riječ je o potrošnji bez pokrića, življenju iznad vlastitih mogućnosti i neodgovornom financijskom ponašanju. Trebaju li država i tvrtke uistinu kod njih intervenirati oprostom duga? Vjerovnici su također stavljeni u nezahvalni položaj - osim što deblokadom dužnika gube red u postupku naplate i što se trošak postupka prebacuje na njih, oni ne mogu donijeti objektivnu odluku oko aktivacija novih ovrha ili reaktivacije deblokiranih", upozorava izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu. S obzirom na podatak o 5 posto računa koji se nikad neće moći naplatiti, voditeljica Sektora pravne naplate neosiguranih potraživanja EOS Matrixa Tajana Horvat izrazila je zabrinutost kako će se ta stopa povećati sljedeće godine. "Zakonskim mjerama dio potraživanja je otpisan, no ta otpisana sredstva zauvijek će ostati gubitak u financijskim planovima tih tvrtki, gradova i države. A taj će se minus kompenzirati povećanjem cijena usluga i vjerovnici će ga uvijek svrstavati u nenaplativa potraživanja“, pojasnila je.