Novosti
HAC BILJEŽI RAST PROMETA

Slavonikom ovoga ljeta prošlo nešto više od 240 tisuća vozila
Objavljeno 12. rujna, 2018.
Od predviđene dužine autoceste A5 od 88,6 kilometara sada je u prometu 59

Dok vlasnici vozila iščekuju sredinu rujna, kada završava "ljetni režim", prema kojem su cestarine tijekom tri udarna turistička mjeseca skuplje za 10 posto, Hrvatske autoceste zbrajaju promet i prihod s autocesta u svojoj i nadležnosti ARZ-a (Autocesta Rijeka - Zagreb), kako u prvih osam mjeseci 2018., tako i u tri ljetna mjeseca - lipnju, srpnju i kolovozu.


U oba slučaja zabilježen je rast i prometa i prihoda. Rast brojki u promatranim razdobljima u odnosu prema 2017. bilježi i autocesta A5 Beli Manastir - Osijek - Svilaj, zvana Slavonika. U HAC-u ističu kako su sve naše autoceste, a time i Slavonika, ostvarile rast u prometu i prihodima u ovoj godini u odnosu prema lani. U osam mjeseci ove godine sve autoceste ostvarile su rast prometa za 4,44, a rast prihoda za gotovo 6 posto. Kada je riječ o tri ljetna mjeseca, rast je to za 3, odnosno 4,5 posto. Promet na Slavoniki u osam mjeseci ove godine u odnosu prema lani rastao je za 7, a prihoda za gotovo 10 posto. U tri turistička mjeseca taj je rast na ovoj autocesti 6, odnosno 8,5 posto.

Mali udio

Međutim, i desetljeće od puštanja u funkciju ova se autocesta ne može pohvaliti i rastom svog udjela u ukupnom prometu i prihodima svih autocesta u Hrvatskoj. Jer, u osam mjeseci ove godine na svim autocectama u nadležnosti HAC-a i ARZ-a zabilježen je promet veći od 42,4 milijuna vozila i naplaćena cestarina veća od 2,13 milijarde kuna. U tih istih osam mjeseci Slavonikom je prošlo nešto više od 584.200 vozila, a naplaćeno 40,54 milijuna cestarine. Znači, u osam ovogodišnjih mjeseci Slavonika je u ukupnom prometu svih naših autocesta participirala sa samo nešto više od jedan posto, a u prihodima s manje od dva posto.
Istina, u HAC-u ističu kako je od njezine ukupno predviđene dužine od 88,6 kilometara u prometu 59 kilometara, a što znači da A5 nije iskorištena u "punom profilu".
Đakovčani, od kojih brojni rade, obrazuju se, zdravstvene i druge potrebe obavljaju u četrdesetak kilometara udaljenom Osijeku, slabo koriste blizinu autoceste A5, i dalje su vjerni državnoj cesti D7, iako to znači prolazak kroz niz naselja, gust promet, zastoje, iziskuje putovanje 30 - 40 minuta. S druge strane, do slavonske metropole Slavonikom mogu stići za samo 15-ak minuta. Ni Đakovčanka Ivana Zorić na posao u Osijek ne putuje Slavonikom.
- Duža mi je to varijanta. Jer, da bih putovala autocestom, moram na drugom kraju grada izići iz Đakova i ući na A5. Isto mi je i u Osijeku - tu bih izišla s autoceste na sasvim drugom kraju grada od dijela gdje mi je posao. I suprug radi u Osijeku, već 20 godina, I ne ide autocestom - kaže Zorić.
Iskoristiti priliku

Slične su relacije i kada se govori o prometu i prihodima svih autocesta i Slavonike u tri ljetna, turistička mjeseca. U HAC-u ističu da je u tom razdoblju na svim našim autocestama zabilježen ukupan promet od 21,1 milijun vozila i od cestarine uprihodovano 1,14 milijardi kuna. U ta tri mjeseca Slavonikom je prošlo nešto više od 243.500 vozila i naplaćeno cestarine 17,77 milijuna kuna. Svi su iznosi bez PDV-a. Znači, A5 je u tri udarna turistička mjeseca u prometu svih naših autocesta sudjelovala s minornih nešto više od jedan posto vozila, dok je prihodom participirala s oko 1,5 posto.

Prva je dionica Slavonike u promet puštena u studenom 2007., a druga dionica, Osijek - Đakovo, u funkciji je od 2009. i dio je paneuropskog cestovnog koridora 5C, Budimpešta - Osijek - Ploče, spoj srednje Europe s jugom, njezin izlaz na more. Na upit je li Đakovo dosad osjetilo blizinu A5, zamjenik gradonačelnika Antun Galić odgovara negativno. "Autocesta je došla do grada, no Grad, naši prethodnici, nisu zgrabili njezine mogućnosti. Ono što je Grad u deset godina A5 trebao napraviti podbacilo je i u smislu gospodarstva i turizma i poduzetničke zone i drugog. Znamo svi da ceste povezuju, no to se ovdje nije dogodilo. Grad dosad nije iskoristio dobivenu šansu", kaže Galić i navodi kao svijetao primjer blizinu i sinergiju grada i autoceste Novu Gradišku, za koju kaže da je u samo nekoliko godina mnoštvo toga napravila.
Suzana Župan
IZLAZ NA GRANICU S BiH PLANIRAN 2020.
Kako doznajemo u Hrvatskim cestama, u tijeku je postavljanje čelične konstrukcije na mostu Svilaj i on će biti izlaz na granicu Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom. Nakon gradnje mosta na Dravi, u završnoj su fazi radovi od Drave prema mostu Halasica, čime je autocesta A5 ušla u baranjski dio. Riječ je o dionici Osijek - Beli Manastir. Za trasu dionice od Halasice do Belog Manastira natječaj će biti raspisan do kraja godine, najavljeno je. Završetak gradnje tehnološke cjeline koridora 5C, odnosno A5 od Belog Manastira preko Osijeka sa spojem na autocestu A3 i Graničnog prijelaza Svilaj sa spojem na BiH planiran je za 2020. godinu. Uvjeti izlaza na granicu s Mađarima još uvijek se dogovaraju.
7

posto je rastao promet na Slavoniki u osam mjeseci ove godine u odnosu prema lani
koridor
ČEKA SE SPOJ S MAĐARSKOM I BiH
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

JEDINSTVENA POLICA OSIGURANJA

Do 75 tisuća kuna zbog naleta vozilom na divljač

2

500 “DOBITAŠA” OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Tvrtke iz sastava Žito grupe s
najviše dobiti u 2017. godini

3

JAVNE SLUŽBE TRAŽE POVIŠICU OD 5,8 %

Od 28. studenoga u štrajku
liječnici, učitelji, kulturnjaci...