Ekonomija
POVEZIVANJE POLJOPRIVREDE I PREHRAMBENE INDUSTRIJE

Strategija se radi u tišini, tako da ni seljaci ne znaju da je u izradi
Objavljeno 14. kolovoza, 2018.
- Buduća strategija mora pojednostaviti papirologiju jer ona ubija volju da se bilo šta napravi - kaže Filić

Na pitanje radi li se i u kojoj je fazi izrada poljoprivredne strategije, Ministarstvo poljoprivrede odgovorilo je kako je "trenutačno u fazi analize učinkovitosti postojećih mjera poljoprivredne politike, kako bismo na osnovi tih pokazatelja te u okviru pravila novog prijedloga Zajedničke poljoprivredne politike za novo programsko razdoblje (2021. - 2027.) mogli pristupiti drugoj fazi, odnosno izradi same strategije." Hrvatska gospodarska komora pak podsjeća da je Ministarstvo poljoprivrede 2016. godine pokrenulo izradu razvojnog dokumenta pod nazivom "Strateške smjernice razvoja hrvatske poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije 2017. – 2027.", a u pripremi ovog dokumenta sudjelovala je i Hrvatska gospodarska komora.- Kao i prije, tako i sada, naše stručne službe, predstavnici naših članica i strukovnih udruženja sudjeluju u izradi razvojnih dokumenata i propisa RH, kroz rad u radnim tijelima izvršne i zakonodavne vlasti. Tako trenutačno sudjelujemo u izradi Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine (nositelj izrade je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a), i to u sklopu tematske radne skupine "Hrana i bioekonomija" za sektor poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije. Svi rezultati rada ove i drugih tematskih radnih skupina bit će predmet rasprava na našim strukovnim udruženjima - odgovorili su iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) na upit Glasa Slavonije o tijeku izrade poljoprivredne strategije.
Valja podsjetiti da su u travnju 2016. godine mediji prenijeli izjavu tadašnjeg ministra poljoprivrede Davora Romića kako je počela izrada strategije i da će do kraja godine biti spremna za predstavljanje u Hrvatskom saboru.


Povezivanje sektora

- Ovdje imamo povezivanje dva segmeta, poljoprivrede i prehrembene industrije. Primarna proizvodnja i prerađivačka industrija. Mi moramo definirati koje su to konkurentne poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj, moramo definirati koje su naše ciljane poljoprivredne proizvodnje – rekao je Romić dodajući kako je u Hrvatskoj "stotine tisuća hektara neobrađene zemlje, milijarde eura uvezene hrane, mljekarstvo na koljenima, nedovoljna proizvodnja, sve su to veliki problemi s kojima će se baviti prva hrvatska poljoprivredna strategija od samostalnost."
Aktualni ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić najavio je početkom travnja "skorašnju objavu natječaja za izradu nacionalne strategije razvoja poljoprivrede i na njoj se radi već dulje vrijeme." No, u javnosti o strategiji vlada muk pa mnogi, koji bi trebali znati, ne znaju da se ona radi i što bi trebala sadržavati.
Mnogi od slavonskih poljoprivrednika i ne znaju da Hrvatska nema strategiju za poljoprivredu niti da je ona tek u izradi.
Stjepan Filić iz Ilače poljoprivredom se bavi od kada zna za sebe, prije se bavio stočarstvom i uslužno tovio bikove za velikog proizvođača, ali kada su nastali problemi s naplatom, prekinuo je i prešao među ratare i obrađuje 34 hektara od kojih su sedam državnih za koje plaća zakup. Na spomen poljoprivredne strategije odmahuje rukom.
- Kakva strategija, sve je uništeno. Najbolje da se nas preostale seljake likvidira i tako riješi pitanje hrvatskog sela. Nikakve strategije nema u nas što je vidljivo iz stanja u poljoprivredi. U Hrvatskoj nema poljoprivrednika, uništili su velike PIK-ove, kako su govorili, mastadonte, a dopustili su pojedincima da okupe velike površine kao nekada PIK-ovi, samo za razliku od nekadašnjih PIK-ova, ovi današnji zemljoposjednici ne zapošljavaju. Primjerice, uz obradu zemlje, hranim 20-30 svinja, ali u Hrvatskoj nemaš kome prodati svinju od 150 kilograma, iako je u tijeku turistička sezona, jer uvoznici su uvezli tko zna od kuda svinje. Jamčim da u selima od Tovarnika do Vinkovaca sada nema ni 50 krava. O tome bi poljoprivredna strategija trebala voditi računa. Srećom, nismo gladni i nećemo biti gladni jer hranu proizvodimo, ali hrvatski seljak nema novac, a mora platiti porez, otplaćivati kredite, platiti vodu i struju, mora školovati djecu - kaže prilično rezignirano Stjepan Filić i dodaje kako je jedino dobro u hrvatskoj poljoprivredi posljednjih godina to što se potpore redovito isplaćuju, "iako nikada ne znaš koliko i za što su ti isplatili."
Pojednostaviti papirologiju

Dodaje kako buduća strategija mora nešto učiniti na pojednostavljenju papirologije jer birokracija ubija kod seljaka volju da nešto napravi, pa navodi svoj primjer kada mu je uginuo jedan od dva konja za koje je dobio poticaj. Rekli su mu da se taj program prekida i mora vratiti novac koji je unatrag tri godine dobio za dva konja. Nisu vrijedila Filićeva uvjeravanja kako će kupiti jednog konja da ih budu dva jer birokracija je gluha i slijepa.

Svinjogojac iz Đurića u županjskoj Posavini Antun Golubović, koji u svojim oborima ima 190 svinja, 27 krmača crne slavonske svinje i drugih pasmina, upozorava da je najveći problem s kojim se seljaci suočavaju sustav naplate gdje "ništa ne štima".
Miroslav Flego
Anum, nihice
Muraed nosulis. Eperes M.
Od poljoprivrede se može dobro živjeti kada bi bilo više sigurnosti
- Od poljoprivrede bi se moglo lijepo živjeti kada bismo znali kada ćemo biti isplaćeni pa da možemo planirati investicije i da općenito u poljoprivredi bude više sigurnosti – kaže Antun Golubović i dodaje da ima slučajeva da otkupljivač izbjegava plaćanje preuzete robe, odugovlači i ljuti se ako upitaš za svoj novac. Tvrtka mu propadne, on registrira novu i nastavlja otkupljivati robu, a ne plaćati. Država bi to trebala spriječiti. Ako ja ne platim neki račun, odmah me blokiraju, a ja ga nisam platio jer meni nije isplaćen moj novac i tako ukrug. Tako propadaju seljaci, kaže Antun Golubović.
Treba uvažiti glas poljodjelaca jer oni najbolje znaju što im treba
Antun Golubović

svinjogojac iz Đurića

- Problem je što naših proizvoda nema u ljetovalištima na Jadranu. Sada kada je turistička zona u punom jeku, priča mi susjed koji obrađuje 70 hektara i sada je na moru, u trgovini vidi jogurt iz Grčke, mlijeko iz Poljske, med iz Kine – nema ništa od domaćih proizvoda. Za koga mi radimo? - kaže Antun Golubović dodajući kako neki isplaćuju u ratama, a to poljodjelcima malo znači jer nije isto kada 100 tisuća dobiješ odjednom ili u deset rata. Golubović se nada kako strategiju poljoprivrede ne rade oni koji se ne razumiju u poljoprivredu i selo i savjetuje im da uvažavaju glas poljodjelaca jer oni najbolje znaju kakva nam poljoprivreda treba i kakvu smo zaslužili s obzirom na resurse kojima raspolažemo.