Analitičari Raiffeisen banke u svojoj najnovijoj analizi prognoziraju da početkom 2019. godine postoji mogućnost vraćanja Hrvatske u investicijski rejting, dok s druge strane upozoravaju da su dugoročni izvori gospodarskog rasta i dalje slabi, pri čemu su zadržali procjenu ovogodišnjeg rasta od 2,3 %.

"Rast na krilima potrošnje obilježio je prvu polovinu 2018., a poticaji rastu potrošačkog optimizma dolaze od poboljšanja na tržištu rada te povoljnih rezultata i očekivanja od turističke sezone. S druge strane, značajno je usporio rast izvoza roba što se ogleda i u nepovoljnim pokazateljima u industrijskoj proizvodnji. Ohrabruje oporavak investicija koje su u 2018. godini ostvarile povoljnije stope rasta. Posve je izgledno da smo rast predvođen izvozom zamijenili rastom oslonjenim na domaću potražnju samo bez rasta zaduživanja. Stoga i u uvjetima solidne inozemne potražnje, niska konkurentnost i visoka uvozna ovisnost imaju negativan netoučinak na bruto domaći proizvod", navode analitičari RBA-a.


U analizi naglašavaju da je u srpnju ove godine dovršen proces financijskog restrukturiranja koncerna postizanjem nagodbe s vjerovnicima pa su s te osnove umanjeni negativni rizici za gospodarstvo.
- Rast predvođen potrošnjom pogoduje prihodnoj strani proračuna pa je uz obuzdavanje rashoda posve izgledno ostvarivanje gotovo uravnoteženog proračuna. Poboljšanje upravljanja javnim financijama, blago jačanje kune i primarni suficiti omogućavaju daljnji pad javnog duga. U takvim uvjetima izgledi dugoročnog kreditnog rejtinga postaju pozitivni sugerirajući mogućnost vraćanja u investicijski rejting početkom 2019. godine, a tome u prilog ide daljnje smanjenje vanjske ranjivosti koja se ogleda u smanjenju bruto inozemnog duga, višku na tekućem računu platne bilance i rastućim deviznim pričuvama RH, navode analitičari RBA-a i dodaju da uzlazni ciklus ne može trajati unedogled. Štoviše, u osnovnom scenariju započeto usporavanje gospodarstva pred kraj prošle godine nastavljeno je i 2018. godine.

Iako je projicirani realni rast od 2,3 posto više izložen pozitivnim rizicima, on upozorava na ograničene potencijale koji proizlaze iz duboko ukorijenjenih slabosti i sporih promjena, navode analitičari RBA-a.
- Inflacija polagano raste predvođena energijom, ne samo u Hrvatskoj već i u EU-u. Ipak, uvjeti visoke likvidnosti i niskih kamatnih stopa bit će okruženje tijekom druge polovine godine, čak i nakon završetka programa otkupa obveznica od strane Europske središnje banke. Stezanje monetarne politike preko podizanja referentnih kamata za sada nije izgledno prije druge polovine 2019. godine, pa troškovi zaduživanja na financijskim tržištima ostaju povoljni. Dakle, kratkoročni izgledi rasta ostaju povoljni, ali dugoročni izvori rasta i dalje su slabi. Z. Rupčić