Visoki trgovački sud odbio je žalbe osam banaka u slučaju "švicarac" i potvrdio presudu Trgovačkog suda iz 2013. godine kojom su banke povrijedile interese korisnike kredite tako da su zaključivale "ništetne i nepoštene" ugovorne odredbe u ugovorima o kreditima vezanim uz švicarski franak. Sama presuda donesena je na 70-ak stranica, a njome je u suštini potvrđena prvostupanjska presuda suca Trgovačkog suda u Zagrebu Radovana Dobronića. Što to konkretno znači za kreditne dužnike u s ovom vrstom ugovornih odredbi za naš list ponovno je pojasnio osječki odvjetnik Tomislav Bogdan.
- Visoki trgovački sud zauzeo je stav kako su i odredbe ugovora o kreditu o valutnoj klauzuli u CHF nepoštene, pa prema tome i ništetne. No, njihova odluka nadopunjuje se na način da je i Volksbank d.d. (sada Sberbank d.d.) također obuhvaćena istom, odnosno utvrđeno je kako je i ta banka koristila nepoštenu, pa prema tome i ništetnu odredbu oko određivanja kamatne stope. Spomenuta presuda ima 70 stranica, stoga je bitan sukus presude. Naime, stav izražen u spomenutoj presudi u prijevodu s "pravničkog jezika" značio bi da svatko tko je s jednom od osam vodećih banaka (ZABA, PBZ, Erste, RBA, Slavonska Hypo - sada Addiko, HVB Splitska banka - sada Splitska banka, OTP i Volksbank - sada Sberbank), u razdoblju do kraja 2008. godine sklopio ugovor o kreditu s valutnom klauzulom u CHF ima pravo u pojedinačnom postupku protiv banke zahtijevati ili da sud cjelokupan ugovor proglasi ništetnim (pri tome bi posljedica bila da korisnik kredita mora banci odmah vratiti iznos u kunama kojeg je zaprimio na dan isplate kredita, a taj iznos je znatno manji od onoga koliko bi ukupno morao korisnik vratiti radi preplaćene kamate i tečajne razlike), ili ako to ne odgovara korisniku kredita, odnosno ako nije voljan, ili nije u mogućnosti odmah vratiti toliki iznos banci, zahtijevati povrat preplaćene kamate u odnosu na onu koja je početno ugovorena, dakle razliku između one kamate koju je banka naplaćivala nakon promjene naspram one koju su korisnik kredita i banka ugovorili, te razliku između plaćenog tečaja za CHF kojeg je banka primjenjivala na dan svake uplate anuiteta naspram onog tečaja za CHF koji je bio aktualan na dan isplate kredita. Naravno, na svaki takav preplaćeni iznos za koji se u praksi pokazalo da je počeo vrtoglavo rasti od kraja 2007. pa nadalje (i tečaj i kamata), korisnik kredita ima pravo i na zatezne kamate. Za povrat po osnovi preplaćene kamate bitno je jedino da je ugovor o kreditu sklopljen s jednom od spomenutih osam banaka u Hrvatskoj do 31. prosinca 2008. te da je ugovorena promjenjiva kamatna stopa - objašnjava odvjetnik Bogdan.
Ono što za sada još nije jasno potpuno razlučeno je što ako je korisnik kredita konvertirao kredit iz švicarskog franka u eure.
- Za sada sudska praksa nije jasno rekla ima li ta osoba pravo na restituciju, stoga i o ovom pitanju čekamo tumačenje VSRH-a koji je do sada dvojbe tumačio u korist korisnika kredita kao slabije strane u postupku koje nisu sastavljale ugovor, nego im je isti dan prema načelu "uzmi ili ostavi", pri tome konkretno mislim na to kako je nedavno VSRH jasno rekao da zastara za tužbe za povrat po preplaćenoj kamati nije nastupila - zaključuje Bogdan. N.Z. Eberhard