Ekonomija
REFORMA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE

Proračun za ruralni razvoj manji čak 25 %
Objavljeno 12. srpnja, 2018.
- Upitan će biti opstanak naših sela jer smo za ruralni razvoj namijenili 46 % omotnice za poljoprivredu - kazala je Petir

Reforma Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), strateški planovi koje izrađuju države članice u okviru ZPP-a i novi proračun bili su teme jučerašnje sjednice Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta. Prijedlogom Komisije za višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. obuhvaćeno je 365 milijardi eura za ZPP (u sadašnjim cijenama) što odgovara prosječnom udjelu od 28,5 % ukupnih proračunskih sredstava EU-a za razdoblje 2021. – 2027., stoji između ostalog u priopćenju koje je poslala hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir koja je dodala da je od tog iznosa za ZPP, 265,2 milijarde eura namijenjeno za izravna plaćanja, 20 milijardi eura za mjere potpore tržištu te 78,8 milijardi eura za ruralni razvoj.
Dodatnih 10 milijardi eura stavit će se na raspolaganje u okviru EU-ova istraživačkog programa Obzor Europa za potporu posebnim istraživanjima i inovacijama u području prehrane, poljoprivrede, ruralnog razvoja i biogospodarstva.
Petir navodi da se prilikom razmjene mišljenja s glavnom upravom AGRI za riječ javila i ona, upitavši kakva se politička poruka šalje ako se smanjuje proračun za poljoprivredu.
Prema prijedlogu EK-a, proračun za poljoprivredu smanjuje se za 5 %, i to za 1 % izravna plaćanja, a za 15 % ruralni razvoj. Zastupnici tvrde da je to smanjenje i veće jer je EK svoj izračun bazirao na 2020., a oni smatraju da treba uzeti u obzir buduće sedmogodišnje razdoblje i inflaciju, što prema izračunu Odbora za proračun Europskog parlamenta upućuje da bi ukupno smanjenje za poljoprivredu moglo biti čak 15 %, a za ruralni razvoj vrtoglavih 25 %.
"S jedne strane želimo sačuvati naše ruralne sredine i dovoljno hrane, a s druge strane smanjujemo novac koji nam je toliko potreban za te ciljeve i koji nam je potreban za generacijsku obnovu sela", rekla je Petir i dodala kako su na sjednici prisutni i predstavnici Europskog vijeća mladih poljoprivrednika (CEJE), pitajući kako ovakve odluke mogu njih i ostale mlade poljoprivrednike stimulirati da se nastave baviti poljoprivredom. Navela je i da je zabrinuta na koji će se način smanjenje proračuna odraziti na opstanak hrvatskih sela s obzirom na to da je Hrvatska za ruralni razvoj namijenila čak 46 % svoje omotnice za poljoprivredu.
- Prema Ugovoru o pristupanju, Hrvatska bi za 1. stup ZPP-a u cijelosti svoju omotnicu mogla koristiti tek 2022. S obzirom na to da se proračun smanjuje i da mi sada samo dio sredstava za izravna plaćanja primamo iz EU proračuna, a 2022. proračun će biti manji, znači li to da će Hrvatska biti jedina članica koja neće u cijelosti moći koristiti onaj novac koji joj je zagarantiran Ugovorom o pristupanju? - zanimalo je hrvatsku europarlamentarku.
Predstavnik Komisije odgovorio je da je za mlade poljoprivrednike u planu izdvajanje od 100.000 eura za pokretanje posla i kako u novom ZPP-u ima programa od kojih će mladi poljoprivrednici imati koristi. Zdenka Rupčić

Velike razlike među državama članicama
Države članice moći će krojiti mjere prema svojim konkretnim potrebama, a način na koji to planiraju učiniti predstavit će u sveobuhvatnom strateškom planu u okviru ZPP-a. "Temeljno je pitanje kako će se birati mjere i hoće li EK propisati mjere koje će biti obvezne, pa će države članice potom birati među tim ponuđenim mjerama, ili će unutar osam definiranih područja moći osmisliti svoje", rekla je Petir koja je također istaknula da treba voditi računa hoće li takav pristup dovesti do stvaranja velikih razlika između država članica.
Cilj je sačuvati ruralne sredine i osigurati dovoljno kvalitetne hrane, a smanjuju se sredstva potrebna i za generacijsku obnovu sela
Možda ste propustili...

NOVE MOGUĆNOSTI ZA DALJNJI TURISTIČKI RAST

Uniline dovodi turiste iz Gruzije u Hrvatsku

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana