Ekonomija
POTPISAN UGOVOR O PRODAJI SVIH DIONICA

HPB postao vlasnik Jadranske banke
Objavljeno 5. srpnja, 2018.
Hrvatska poštanska banka (HPB) i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) jučer su potpisali ugovor o prodaji svih 4,75 milijuna dionica Jadranske banke, kojom HPB postaje jedini vlasnik te banke sa sjedištem u Šibeniku.

Ugovor su u Ministarstvu financija, uz nazočnost resornog ministra Zdravka Marića, potpisali direktorica DAB-a Marija Hrebac i predsjednik Uprave HPB-a Tomislav Vuić. Vuić je tom prigodom poručio da im je ta kupnja značajna zbog tržišta u Dalmaciji gdje žele biti jače prisutni.

Glavna skupština HPB-a odobrila je ponudu za kupnju i prijenos dionica Jadranske banke te ovlastila upravu da sklopi ugovor za stjecanje svih 4.747.229 redovnih dionica Jadranske banke, koje predstavljaju njezin temeljni kapital u iznosu od 50 milijuna kuna.

Namjera HPB-a je provesti dokapitalizaciju Jadranske banke u iznosu od 110 milijuna za koja će, kako je rekao Vuić, koristiti vlastita sredstva. Hrebac je kazala da je ovim ugovorom završena dvogodišna sanacija kojim je Jadranska banka uspješno sačuvana. DAB je početkom listopada 2015. otvorio sanacijski postupak nad Jadranskom bankom, a u veljači 2017. objavio javni poziv za kupnju stopostotnog udjela u Jadranskoj banci. " Prvi put u novoj europskoj i hrvatskoj regulativi sanirali smo jednu kreditnu instituciju na teret dioničara, vjerovnika i ostalih kreditnih institucija", poručila je Hrebac te je kazala kako su i potraživanja od Agrokora uključena u cijelu transakciju. H
Sanacija bez terećenja poreznih obveznika
Ministar Marić podsjetio je na poteškoće u koje je Jadranska banka dospjela još 2012. godine, a zbog čega se naposljetku posegnulo za implementacijom direktive za sanaciju malih banaka, a "u čemu je Hrvatska praktički predvodnik". - Ovim modelom omogućili smo zaštitu interesa poreznih obveznika, kazao je Marić, pojasnivši da je banka sanirana bez terećenja poreznih obveznika, što je bila praksa u prošlosti. Hipotetski, da nije korišten navedeni model, Marić upozorava da bi trošak i obveza za državni proračun iznosila 1,7 milijardi kuna.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike