Objavljeno 22. lipnja, 2018.
Potpore su od 15.000 do 400.000, a za korisnike početnike do 200.000 eura
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) objavila je natječaj za provedbu tipa operacije 4.2.2. Korištenje obnovljivih izvora energije iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.- 2020. godine. Riječ je o postrojenjima za proizvodnju električne i/ili toplinske energije, a svrha je natječaja povećanje učinkovitog korištenja energije.
Prilika je to za sve koji u svojoj poljoprivrednoj proizvodnji vide prostora i mogućnosti da proizvode energiju iz obnovljivih izvora, kao što je, primjerice, Sunčeva energija iskorištena kroz fotonaponske ploče na krovovima farmi, njezina proizvodnja iz biomase i dr. Prvi je to takav natječaj u nas, "težak" dvije stotine milijuna kuna, a čiji su prihvatljivi korisnici mikro, mala i srednja te velika poduzeća. Potencijalni je prihvatljivi korisnik i đakovački farmer Branko Kolak, čiji OPG s muznim kravama pripada među mikropoduzeća, a koji "kao iz topa" ocjenjuje da su svi ovdašnji (veliki) farmeri, vlasnici petnaestak farmi, zainteresirani da krovišta njihovih objekata posluže za postavljanje fotonaponskih panela.
Kako ističu u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, intenzitet potpore po projektu iznosi najviše 50 % prihvatljivih troškova.
Vrijednost je potpore po projektu od 15.000 do 400.000 eura, a najviša je vrijednost potpore po projektu za korisnike početnike do 200.000 eura, ističu u APPRRR-u.
Velika investicija
- Zainteresiran sam za postavljanje panela na krovove svojih pet-šest objekata - oni bi to podnijeli, ukupno 4000 četvornih metara, no nemamo pojedinosti dogovora s Hrvatskom elektroprivredom (HEP), ne znam kako je taj dio izreguliran. Jer, paneli proizvode struju danju, noću ne, a ja struju trebam 24 sata dnevno, pa je pitanje kako bi se takve stvari regulirale s HEP-om, kako bi se mogla "prelomiti" moja potrošnja i njihovi zahtjevi - zainteresiran je, no zasad ne i dovoljno informiran Kolak. Željko Fabric iz Drenja, čiji obrt u poljoprivredi također pripada među mikropoduzeća, kaže kako su njegovi objekti jednostavne građevine na kojima paneli ne bi mogli proći.
- Nisam razmišljao o takvim stvarima. Ako bih imao objekte koji bi mogli podnijeti montažu panela, razmislio bih o tome, no omjer sufinanciranja 50 prema 50 ne čini mi se zadovoljavajućim. Velika je to investicija; ljudi kada vide panele na halama, misle da je to jednostavno - proizvodiš struju, "bereš" novce, a nije to samo tako. Trebaš HEP-ovu suglasnost i pitanje je hoće li prihvatiti tvoju struju. Znam kolege koji nisu dobili suglasnost, a prethodno su se istrošili da bi vidjeli udovoljavaju li uvjetima. To je samo ljepša strana priče, a potreban je velik novac da bi se mogao prijaviti i onda si "na ledu" hoćeš li proći. Neće ni konzultant raditi gratis, moraš i njemu platiti, prošao-ne prošao - kaže Drenjanac Fabric.
Prodaju HEP-u
Navodi primjer OPG-ovca, farmera iz okolice, koji je još prije, neovisno o ovom natječaju, podnio zahtjev za postavljanje fotonaponskih ploča na krovove vlasnika gospodarstva i njegovih roditelja te na krovišta farme krava. Dobio je suglasnost za panele samo na svojoj kući, a za krov farme i roditeljsku kuću nije dobio suglasnost. Za Đakovčaninom Lukom Duvnjakom sada je već višegodišnje iskustvo u "poslu s proizvodnjom struje"; krovište svoje farme krava, površinu od 705 četvornih metara, prije četiri i pol godine iskoristio je za postavljanje fotonaponskih panela. U međuvremenu se prebacio na tovnu junad.
- Ušao sam u to prema prijašnjim uvjetima, pri čemu svu proizvedenu energiju prodajem HEP-u. Tada nije bilo subvencioniranja - kaže Duvnjak, kojeg je ulazak u "posao sa strujom", dodaje, koštao tada 1.482.000 kuna, uz podignuti kredit. Godišnja mu je proizvodnja na razini od 108.000 do 110.000 kilovata struje.
- Meni ne ide ništa, sve isporučujem HEP-u. Prije je bilo da direktno sve ide u mrežu - kaže Duvnjak o svojim iskustvima s proizvodnjom struje u okviru poljoprivredne proizvodnje i na nju oslonjenih objekata i kapaciteta.
Datum za prijave na u nas prvi takav natječaj je 23. srpnja, a završetak je 21. rujna. Fabric kaže kako bi optimalno bilo da prihvatljivi troškovi budu 75 posto jer “nitko ne spominje visinu onih neprihvatljivih”, medalja ima dvije strane...
Suzana Župan
Viškove električne energije korisnik može predavati u mrežu bez zarade
Kako stoji u natječaju iz operacije 4.2.2 Korištenje obnovljivih izvora energije, postrojenje za proizvodnju električne i/ili toplinske energije priključuje se na infrastrukturu poljoprivrednog gospodarstva, iza obračunskog mjernog mjesta gospodarstva kao korisnika mreže te se proizvedena energija koristi za podmirenje vlastitih potreba gospodarstva. Viškove tijekom proizvodnje električne energije korisnik može predavati u mrežu, bez zarade, te električnu energiju iskorištavati sukladno s potrebama u razdobljima kada ju ne proizvodi dovoljno. Postrojenje za proizvodnju koje koristi obnovljive izvore na gospodarstvu mora imati instaliranu snagu manju ili jednaku priključnoj snazi poljoprivrednog gospodarstva, planiranu godišnju proizvodnju energije postrojenja manju ili jednaku godišnjoj potrošnji poljoprivrednog gospodarstva. Godišnja potrošnja poljoprivrednog gospodarstva najveća je godišnja potrošnja u posljednjih pet godina ili planirana potrošnja nakon gradnje ili rekonstrukcije, koje su planirane u sklopu ulaganja, ako je ta planirana potrošnja veća.
Koje sirovine za biomasu?
Za proizvodnju energije iz biomase prihvatljive su sirovine, stoji u natječaju, silažni kukuruz, žitarice, usjevi bogati škrobom i šećerom dobiveni iz poljoprivredne proizvodnje do dvadeset posto od ukupne potrebne količine za biomasu na poljoprivrednom gospodarstvu na godišnjoj razini. Ograničenje se, ističe se u natječaju iz operacije tipa 4.2.2., ne odnosi na korištenje žetvenih ostataka i nusproizvoda. Dakako, čišći način za proizvodnju energije potencijalnim korisnicima sredstava iz ovog natječaja čini se iskorištavanje Sunčeve energije preko postojećih objekata i montaža fotonaponskih panela na njihove prostrane krovove. "Mislim da sva ovako proizvedena energija ide Hrvatskoj elektroprivredi jer državi nije u interesu da si sam proizvodiš struju jer ona tu gubi", rezonira o modelima korištenja struje "iz vlastite proizvodnje" dugogodišnji poljoprivrednik Željko Fabrica.