Novosti
DOSTUPNOST PREDŠKOLSKOG ODGOJA

Hrvatska na začelju EU-a po broju djece u vrtićima
Objavljeno 14. lipnja, 2018.

Unatoč porastu obuhvaćenosti djece predškolskim programima u posljednjem desetljeću, u Hrvatskoj je i dalje znatno manje djece uključeno u jasličke i vrtićke programe u odnosu na standarde Europske unije kreirane uspostavljanjem tzv. barcelonskih ciljeva. Još su veći problem vrlo izražene i rastuće regionalne razlike u obuhvaćenosti koje jasno ukazuju kako predškolski programi u zemlji nisu svima jednako dostupni.

Pokazatelji su to na koje upozorava Analiza pristupačnosti, kvalitete, kapaciteta i financiranja sustava ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj koje je u svibnju objavilo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Sveobuhvatnu analizu izradili su docenti na Katedri za socijalnu politiku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ivana Dobrotić i Teo Matković, te diplomirana pravnica Valentina Menger.

Gore samo u Poljskoj

Europsko vijeće je 2002. godine u Barceloni utvrdilo ciljeve u području ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja (tzv. barcelonske ciljeve). Prema njima, u članicama Europske unije programima ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja trebalo bi biti obuhvaćeno najmanje 33 posto djece mlađe od tri godine i 90 posto djece u dobi između tri godine i polaska u osnovnu školu. Također, u okviru strategije Europa 2020. dodaje se i dodatni cilj povezan s područjem prevencije ranog ispadanja iz obrazovanja − 95 posto djece u dobi između četiri godine i polaska u osnovnu školu treba biti obuhvaćeno vrtićkim programima. Prema ovim parametrima, Hrvatska se nalazi na samom začelju po obuhvaćenosti djece programima ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja. U razdoblju od 2013. do 2015. godine obuhvaćenost djece mlađe od tri godine predškolskim programima u RH iznosila je samo 13,3 posto dok je ona paralelno u EU-u iznosila 28,6 posto, te je samo pet tranzicijskih zemalja po ovome pitanju bilo lošije od Hrvatske. U dobi od tri do šest godina obuhvaćenost programima iznosila je 46,7 posto, dok je u EU-u čak 82,8 posto, uz napomenu kako na ovoj ljestvici lošije od Hrvatske stoji samo Poljska.

Istraživanje upućuje i na velike međužupanijske razlike u obuhvaćenosti djece programima ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja. Tako je u pet županija vrtićkim programima obuhvaćeno manje od trećine djece, a samo u pet županija njih više od dvije trećine (uključujući i Grad Zagreb). Kada su jaslički programi u pitanju, u većini je županija u jaslice uključeno manje od petine djece, a samo u njih četiri više od četvrtine djece. Obuhvaćenost djece predškolskim programima, očekivano, najviša je u najrazvijenijim županijama te iznimno niska u županijama koje pripadaju najnižoj prvoj skupini razvijenosti - mahom slavonskim županijama, te slabije razvijenim županijama središnje Hrvatske.

Bolje u gradovima

Najveći porast u obuhvaćenosti djece vrtićkim programima u razdoblju od 2005. do 2016. zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (za 20 postotnih bodova), a slijede ju Karlovačka i Varaždinska županija. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji, uz Sisačko-moslavačku, najviše je rasla i obuhvaćenost djece jasličkim programima (za 13 postotnih bodova). Ništa bolja situacija nije kada se usporede podatci o obuhvaćenosti predškolskih programa u gradovima i općinama. Tako, čak kada se iz analize isključi Grad Zagreb, gradovi u pravilu imaju znatno višu obuhvaćenost djece predškolskim programima negoli općine. Razlika je osobito vidljiva kod jasličkih programa, pri čemu u općinama ni desetina djece ne pohađa jasličke programe. U razdoblju od 2005. do 2016. općine bilježe i malo sporiji rast obuhvaćenosti djece vrtićkim programima (13,9, naspram 15,5 postotnih bodova u gradovima) te posebno jasličkim programima (5,6 naspram 7,3 postotna boda u gradovima). S obzirom na razinu razvijenosti, obuhvaćenost djece jasličkim programima kreće se od 0,5 posto u jedinicama lokalne samouprave I. skupine razvijenosti do 38,8 posto u JLS-ovima V. skupine razvijenosti, dok se obuhvaćenost djece vrtićkim programima kreće od 7,5 posto do 82,2 posto.

Ivana SOLAR
I TAMO GDJE IH IMA, VRTIĆI NISU DOSTUPNI SVAKOM DJETETU

U čak 146 hrvatskih općina djevojčice i dječaci nemaju priliku ići u vrtić, a ni tamo gdje vrtići postoje, oni nisu dostupni svakom djetetu. Hoće li dijete dobiti priliku ići u vrtić ovisi o tome jesu li mu roditelji zaposleni, u kojem kraju Hrvatske odrasta i o tome jesu li grad ili općina u kojoj živi bogati ili siromašni. Istaknuto je to u srijedu na nacionalnoj konferenciji “Vrtić za svako dijete” u organizaciji UNICEF-a Hrvatska. Prema Eurostatovim podatcima, trenutačno u Hrvatskoj u vrtić ide 75 posto djece od četvrte godine do uključivanja u obvezno školovanje. No, u Vukovarsko-srijemskoj županiji, primjerice, u vrtić ide 29 posto djece, a u Brodsko-posavskoj samo 24 posto. “Kada djeca nemaju priliku ići u vrtić, zakidamo ih za pravo da razvijaju svoje sposobnosti, talente i vještine na suvremen način. Uvjerena sam da zajedničkim i koordiniranim djelovanjem možemo osigurati da baš svako dijete u Hrvatskoj, bar od četvrte godine svog života, ima priliku pohađati vrtić”, istaknula je Valentina Otmačić, predstojnica UNICEF-a u Hrvatskoj. D.Pav.

OTVOREN NATJEČAJ ZA 100 NOVIH VRTIĆA NA RURALNIM PODRUČJIMA

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je 12. lipnja novi natječaj za operaciju 7.4.1. vrijedan milijardu kuna, a 500 milijuna kuna od toga iznosa namijenjeno je isključivo izgradnji, rekonstrukciji i opremanju dječjih vrtića na ruralnim područjima. Mjera 7 Programa ruralnog razvoja RH koji provodi Ministarstvo poljoprivrede namijenjena je općinama i gradovima, a financira pokretanje, poboljšanje te proširenje brojnih usluga koje lokalnom stanovništvu unaprjeđuju kvalitetu života. D.Pav.

Možda ste propustili...

AKCIJA INICIRANA GOLEMOM DOBITI

Štrajk pilota Ryanaira otvorio velike probleme

ŠEST POŽARIŠTA

Svi požari pod nadzorom

MARKO JELIĆ OBJASNO SRPSKOM MINISTRU KAKO STOJE STVARI

Gradonačelnik Knina odgovorio Dačiću

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PROSJEČNA MIROVINA KOJU HRVATI PRIMAJU IZ INOZEMSTVA IZNOSI 2050 KN

Austrijanci isplaćuju 14
mirovina, a u Njemačkoj
u staž ulazi i studiranje

2

POLICIJA UPOZORAVA NA PRIJEVARE PRI "IGRAMA" NA FACEBOOKU

Prevarantima poslali kopije osobnih iskaznica jer su mislili da će dobiti nekakvu nagradu

3

KOD SPOMEN OBILJEŽJA U NEMETINU

Obilježena 26. obljetnica najveće razmjene ratnih zarobljenika