Objavljeno 14. lipnja, 2018.
Unatoč porastu obuhvaćenosti djece predškolskim programima u posljednjem desetljeću, u Hrvatskoj je i dalje znatno manje djece uključeno u jasličke i vrtićke programe u odnosu na standarde Europske unije kreirane uspostavljanjem tzv. barcelonskih ciljeva. Još su veći problem vrlo izražene i rastuće regionalne razlike u obuhvaćenosti koje jasno ukazuju kako predškolski programi u zemlji nisu svima jednako dostupni.
Pokazatelji su to na koje upozorava Analiza pristupačnosti, kvalitete, kapaciteta i financiranja sustava ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj koje je u svibnju objavilo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Sveobuhvatnu analizu izradili su docenti na Katedri za socijalnu politiku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ivana Dobrotić i Teo Matković, te diplomirana pravnica Valentina Menger.
Gore samo u Poljskoj
Europsko vijeće je 2002. godine u Barceloni utvrdilo ciljeve u području ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja (tzv. barcelonske ciljeve). Prema njima, u članicama Europske unije programima ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja trebalo bi biti obuhvaćeno najmanje 33 posto djece mlađe od tri godine i 90 posto djece u dobi između tri godine i polaska u osnovnu školu. Također, u okviru strategije Europa 2020. dodaje se i dodatni cilj povezan s područjem prevencije ranog ispadanja iz obrazovanja − 95 posto djece u dobi između četiri godine i polaska u osnovnu školu treba biti obuhvaćeno vrtićkim programima. Prema ovim parametrima, Hrvatska se nalazi na samom začelju po obuhvaćenosti djece programima ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja. U razdoblju od 2013. do 2015. godine obuhvaćenost djece mlađe od tri godine predškolskim programima u RH iznosila je samo 13,3 posto dok je ona paralelno u EU-u iznosila 28,6 posto, te je samo pet tranzicijskih zemalja po ovome pitanju bilo lošije od Hrvatske. U dobi od tri do šest godina obuhvaćenost programima iznosila je 46,7 posto, dok je u EU-u čak 82,8 posto, uz napomenu kako na ovoj ljestvici lošije od Hrvatske stoji samo Poljska.
Istraživanje upućuje i na velike međužupanijske razlike u obuhvaćenosti djece programima ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja. Tako je u pet županija vrtićkim programima obuhvaćeno manje od trećine djece, a samo u pet županija njih više od dvije trećine (uključujući i Grad Zagreb). Kada su jaslički programi u pitanju, u većini je županija u jaslice uključeno manje od petine djece, a samo u njih četiri više od četvrtine djece. Obuhvaćenost djece predškolskim programima, očekivano, najviša je u najrazvijenijim županijama te iznimno niska u županijama koje pripadaju najnižoj prvoj skupini razvijenosti - mahom slavonskim županijama, te slabije razvijenim županijama središnje Hrvatske.
Bolje u gradovima
Najveći porast u obuhvaćenosti djece vrtićkim programima u razdoblju od 2005. do 2016. zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (za 20 postotnih bodova), a slijede ju Karlovačka i Varaždinska županija. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji, uz Sisačko-moslavačku, najviše je rasla i obuhvaćenost djece jasličkim programima (za 13 postotnih bodova). Ništa bolja situacija nije kada se usporede podatci o obuhvaćenosti predškolskih programa u gradovima i općinama. Tako, čak kada se iz analize isključi Grad Zagreb, gradovi u pravilu imaju znatno višu obuhvaćenost djece predškolskim programima negoli općine. Razlika je osobito vidljiva kod jasličkih programa, pri čemu u općinama ni desetina djece ne pohađa jasličke programe. U razdoblju od 2005. do 2016. općine bilježe i malo sporiji rast obuhvaćenosti djece vrtićkim programima (13,9, naspram 15,5 postotnih bodova u gradovima) te posebno jasličkim programima (5,6 naspram 7,3 postotna boda u gradovima). S obzirom na razinu razvijenosti, obuhvaćenost djece jasličkim programima kreće se od 0,5 posto u jedinicama lokalne samouprave I. skupine razvijenosti do 38,8 posto u JLS-ovima V. skupine razvijenosti, dok se obuhvaćenost djece vrtićkim programima kreće od 7,5 posto do 82,2 posto.
Ivana SOLAR
I TAMO GDJE IH IMA, VRTIĆI NISU DOSTUPNI SVAKOM DJETETU
U čak 146 hrvatskih općina djevojčice i dječaci nemaju priliku ići u vrtić, a ni tamo gdje vrtići postoje, oni nisu dostupni svakom djetetu. Hoće li dijete dobiti priliku ići u vrtić ovisi o tome jesu li mu roditelji zaposleni, u kojem kraju Hrvatske odrasta i o tome jesu li grad ili općina u kojoj živi bogati ili siromašni. Istaknuto je to u srijedu na nacionalnoj konferenciji “Vrtić za svako dijete” u organizaciji UNICEF-a Hrvatska. Prema Eurostatovim podatcima, trenutačno u Hrvatskoj u vrtić ide 75 posto djece od četvrte godine do uključivanja u obvezno školovanje. No, u Vukovarsko-srijemskoj županiji, primjerice, u vrtić ide 29 posto djece, a u Brodsko-posavskoj samo 24 posto. “Kada djeca nemaju priliku ići u vrtić, zakidamo ih za pravo da razvijaju svoje sposobnosti, talente i vještine na suvremen način. Uvjerena sam da zajedničkim i koordiniranim djelovanjem možemo osigurati da baš svako dijete u Hrvatskoj, bar od četvrte godine svog života, ima priliku pohađati vrtić”, istaknula je Valentina Otmačić, predstojnica UNICEF-a u Hrvatskoj. D.Pav.
OTVOREN NATJEČAJ ZA 100 NOVIH VRTIĆA NA RURALNIM PODRUČJIMA
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je 12. lipnja novi natječaj za operaciju 7.4.1. vrijedan milijardu kuna, a 500 milijuna kuna od toga iznosa namijenjeno je isključivo izgradnji, rekonstrukciji i opremanju dječjih vrtića na ruralnim područjima. Mjera 7 Programa ruralnog razvoja RH koji provodi Ministarstvo poljoprivrede namijenjena je općinama i gradovima, a financira pokretanje, poboljšanje te proširenje brojnih usluga koje lokalnom stanovništvu unaprjeđuju kvalitetu života. D.Pav.