Objavljeno 13. lipnja, 2018.
Hrvatska bi u prvoj polovini 2020. trebala preuzeti predsjedanje Europskom unijom, a predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović smatra kako taj posao ne bi u cijelosti trebalo prepustiti Vladi, nego mu i ona želi dati svoj doprinos.
“Iz hrvatskog ustava proizlazi da Hrvatsku u Europskom vijeću predstavljaju predsjednik Republike i Vlada RH”, izjavila je Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu u Bruxellesu nakon razgovora s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom.
“Primarno ostavljam predsjedniku Vlade sav posao oko Europske unije, zato što je većim dijelom riječ o problematici u koju je on dnevno uključen, ali doista želim dati svoj doprinos, posebno u kreiranju predsjedanja, jer je riječ o zajedničkim ovlastima, posebno kad je riječ o pitanjima nacionalne sigurnosti, imigracije i svih ostalih pitanja vanjske politike. Vjerujem da ćemo tu naići na suradnju. Vlada ima kapacitete i znanja da primarno vodi taj proces u smislu tehničkih detalja i politika, u to se neću miješati i to ću poštovati”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović.
Dodala je kako je u utorak razgovarala s premijerom Andrejom Plenkovićem o svom odlasku u Bruxelles i da Vladu uvijek izvješćuje o razgovorima koje vodi. “U mojem izaslanstvu je Zdravka Bušić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova, ona predstavlja Vladu i apsolutno uvijek izvješćujemo Vladu o čemu smo razgovarali”, rekla je. Predsjednica je istaknula da je s Tuskom razgovarala o prioritetima EU-a i pripremama za hrvatsko predsjedanje. Smatra kako je iznimno važno da i u sljedećem dugoročnom proračunu EU-a Hrvatska zadrži istu razinu financiranja, posebice glede kohezijske i poljoprivredne politike. Kazala je i kako ne bi trebalo doći do povećanja nacionalnog sufinanciranja projekata, kako je to predložila Komisija. Komisija je predložila da se poveća udio nacionalnog sufinanciranja projekata iz kohezijske politike s 15 na 30 posto. “U Hrvatskoj već sada imamo problema s realizacijom projekata zbog novca koji ne mogu osigurati, posebno jedinice lokalne i područne samouprave”, rekla je predsjednica.
U razgovoru s Tuskom izrazila je zabrinutost zbog novih migracijskih trendova i otvaranja novih ruta u hrvatskom jugoistočnom susjedstvu. Istaknula je kako ne bi bilo pošteno oslanjati se samo na države članice na vanjskim granicama EU-a, nego da u tome trebaju svi solidarno sudjelovati.
Bilo je riječi i o Bosni i Hercegovini. Predsjednica je rekla da je izrazila žaljenje što nije došlo do pomaka u vezi s promjenom izbornog zakonodavstva u toj zemlji kako bi se ono uskladilo s presudom ustavnog suda i međunarodnih sudova. Pozdravila je dogovor Atene i Skoplja o imenu Makedonije i izrazila nadu da će ta zemlja zajedno s Albanijom uskoro moći započeti pristupne pregovore s EU-om. Rekla je da treba riješiti sva pitanja sa susjedima, uključujući i sa Srbijom, što je moguće prije i paralelno s procesom europskih integracija. Svako eventualno upletanje europskih institucija u granični spor sa Slovenijom bilo bi kontraproduktivno jer je to bilateralno pitanje, naglasila je Grabar-Kitarović.
Dijana PAVLOVIĆ/H
Termin Balkan ne želim u svojoj kući
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Bruxellesu je u Centru za europsku politiku održala predavanje o pet godina hrvatskog članstva u EU-u. “To što smo dio Europe, najvećeg područja na svijetu slobode, prosperiteta i šansi za sve, dugo je bio san svih hrvatskih građana i to je bio dio naših planova s kraja 80-ih i početka 90-ih. Čak i tijekom rata i pomirbe radili smo na ispunjavanju kriterija za članstvo u Europskoj uniji iako formalno nismo bili uključeni u proces do samog trenutka potpisivanja sporazuma o pridruživanju i suradnji. Bila sam dio tog projekta dugo kao diplomatkinja, ministrica... To je bio golem zadatak, znali smo da će naša tranzicija biti puno složenija od one drugih zemalja koje su se pridružile EU-u”, rekla je Grabar-Kitarović. Ponovila je svoju tezu da regiju radije zove jugoistok Europe, a ne zapadni Balkan. “Termin Balkan ne da ne želim u svojem susjedstvu, ali ga ne želim u svojoj kući.”
NE TREBA MIJEŠATI SPORT I POLITIKU
Na pitanje je li s Donaldom Tuskom razgovorala o nogometu i o mogućem odlasku na Svjetsko prvenstvo, predsjednica RH rekla je da o tome nije bilo riječi, ali kaže da ne treba miješati sport i politiku. U Europskom parlamentu dio zastupnika predložio je da čelnici država članica ne bi zbog sankcija trebali ići u Rusiju tijekom SP-a. “Nismo o tome uopće razgovarali. Nogomet je najvažnija sporedna stvar na svijetu, a mi smo razgovarali o primarnim stvarima. Mislim da sport zbližava ljude i da političke i druge podjele ne bi trebalo prelijevati u sport, pogotovo zato što mislim da hrvatska vrsta očekuje da ću je doći u jednom trenutku podržati, i to ću učiniti svim srcem, ali ne u prvom krugu, jer ne stignem zbog poslovnih obveza”, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.
Hrvatska preuzima predsjedanje EU-om u prvoj polovini 2020.
VLADA: DOPRINOS PREDSJEDNICE U IZRADI PROGRAMA JE DOBRODOŠAO
Vlada RH neslužbeno je reagirala na izjave predsjednice Kolinde Grabar Kitarović o tome kako želi sudjelovati u predsjedavanju Hrvatske Europskom unijom. “Kao što je sama predsjednica Republike Hrvatske rekla u svojoj izjavi, predsjednik Vlade predstavlja Hrvatsku na Europskom vijeću. Prema Ustavu Vlada vodi vanjsku politiku, a predsjednica i Vlada surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike. Vlada priprema program predsjedanja RH Vijećem EU-om u prvoj polovici 2020., a doprinos predsjednice u izradi programa je dobrodošao”, poručuje Vlada, a prenosi televizija N1.