Novosti
ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA

Ostaju li utjerivači dugova bez posla?
Objavljeno 25. svibnja, 2018.

Hoće li opća uredba o zaštiti podataka u Europskoj uniji (GDPR), čija je primjena upravo počela, stvoriti probleme u radu agencija za naplatu potraživanja, ili kako ih građani znaju nazivati “utjerivači dugova”?

Ovo pitanje nametnulo se nakon što je iz Hrvatske udruge banaka u ponedjeljak priopćeno kako će zbog GDPR-a 25. svibnja privremeno prestati rad Hrvatskog registra obveza po kreditima (HROK).

Razmjena podataka

Drugim riječima, najavljeno je obustavljanje razmjene podataka i izdavanje kreditnih izvješća za građane te kreditnih izvješća za obrtnike i slobodna zanimanja. Iz HROK-a su poručili da u tehničkoj i regulatornoj prilagodbi svog poslovanja žele “otkloniti svaku potencijalnu nejasnoću u budućoj primjeni GDPR-a te da će nastaviti s poslovanjem u punom opsegu svoje registrirane djelatnosti odmah nakon zadovoljavajuće prilagodbe novom propisu”.

Agencije koje se bave naplatom potraživanja, posao ili potraživanja “kupuju” od banaka, teleoperatera, komunalnih i drugih poduzeća. Pri tome vjerovnici agencijama uz potraživanje ustupaju i sve druge podatke o dužniku. Primjerice banke, koje su prema dostupnim podacima najčešći prodavatelji potraživanja, agencijama dostavljaju sve, pa i osobne podatke o klijentima koji ne plaćaju dugovanja. Bez obzira na to bili oni građani, ili poduzeća i obrtnici. Građani koji su do sada imali iskustva s “utjerivačima dugova”, u jeku priče o primjeni uredbe o zaštiti podataka ukazali su kako bi logično bilo očekivati da vjerovnici više neće smjeti dostavljati podatke agencijama o klijentima dužnicima.

Ovo pitanje postavili smo Hrvatskoj udruzi banaka (HUB), Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) i Hrvatskoj udruzi agencija za naplatu potraživanja (HUAN). Iz HUB-a su nam u odgovoru podsjetili kako od dana primjene GDPR-a HROK zastaje s radom zbog dodatnih provjera i usklađivanja s novom uredbom.

- Svaki pravni subjekt obvezan je poslovati s odredbama GDPR-a, a za poslovanje organizacija koje se bave kupnjom i naplatom duga, molimo vas da se obratite direktno njima. Svaka članica HUB-a u svakom slučaju poslovat će u skladu s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka te u slučaju poslovanja s drugim organizacijama temeljito provjeriti je li njihovo poslovanje usklađeno s novom uredbom - kažu u HUB-u.

U HNB-u su nam kazali kako primjena GDPR-a od strane kreditnih institucija i kreditnih registara nije u nadležnosti HNB-a.

- HNB je putem kontakata s HUB-om te kreditnim institucijama upoznat s njihovom percepcijom mogućih rizika vezanih uz primjenu GDPR-a u dijelu koji se odnosi na kreditne registre, odnosno konkretno na HROK. Na žalost, ne raspolažemo s podatkom o konkretnoj regulativi koja izaziva tu brigu, jer opća uredba o zaštiti osobnih podataka ne sadrži odredbe koje priječe funkcioniranje registara obveza po kreditima. Štoviše, takvi registri postoje u većini zemalja članica EU-a te ne postoje naznake da bi stupanjem na snagu Opće uredbe u nekoj od zemalja oni mogli prestali funkcionirati. Svakako, registri moraju svoj rad uskladiti s Uredbom, tumačenje primjene Uredbe u nadležnosti je Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP), a rješavat će se sigurno i u dijalogu svih uključenih institucija - kažu u HNB-u.

Prodaja duga

Iz HUAN-a do zaključenja ovoga broja Glasa Slavonije nismo dobili odgovore o tome hoće li agencije ostati bez posla, ili imati privremenih problema s nastavkom poslovanja zbog razmjene podataka o dužnicima od kojih bi trebali naplatiti potraživanja.

Iz jedne naše potrošačke udruge neslužbeno nam je poručeno kako je još mnogo nejasnoća oko primjene Uredbe o zaštiti podataka. No, istaknuli su kako je prodaja duga, ili ugovori o cesiji regulirani Zakonom o obveznim odnosima. Kako će otkup dugova ubuduće funkcionirati i hoće li se nešto mijenjati u tom funkcioniranju, u toj udruzi ne mogu točno znati, ali drže da GDPR ipak neće poremetiti dobre poslove agencijama. I.Mikulić

UNOSAN POSAO ZA 20-ak AGENCIJA

Valja podsjetiti da je posao s utjerivanjem dugova prilično unosan. U Hrvatskoj je aktivno dvadesetak agencija koje se bave utjerivanjem dugova. Samo su banke prošle godine agencijama prodale više od devet milijardi kuna teško naplativih dugova. Agencije dugove otkupe po velikim popustima, plaćaju od 20 do 30 posto duga, a u prosjeku naplate više od 50 posto tih dugova.

Potrošačke udruge tvrde kako je još mnogo nejasnoća oko primjene Uredbe o zaštiti podataka

Možda ste propustili...

U ZAPOŠLJAVANJU PREDVODILA OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

HZZ: Krajem kolovoza 21,7 posto nezaposlenih manje nego prije godinu dana

ČETVERO MINISTARA PRAVDALO ODLUKU

Merčep u toplicama zakonito

Najčitanije iz rubrike