Europska komisija u petak je objavila Indeks digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) za 2018. godinu. Iz njega je vidljivo da se EU sve više digitalizira, no napredak još uvijek nije dovoljan da bi Europa sustigla vodeće zemlje u svijetu i da bi se smanjile razlike među državama članicama. Prema Indeksu, najbolje rezultate ostvarile su Danska, Švedska, Finska i Nizozemska, koje su se svrstale među predvodnike u digitalizaciji na svjetskoj razini. U protekle četiri godine najveći su napredak ostvarili Irska, Cipar i Španjolska (za više od 15 bodova). Neke države članice, međutim, znatno zaostaju za tim rezultatima. Mjerila digitalizacije u EU pokazuju da se povezanost poboljšala, ali nije dostatna da ispuni potrebe, koje sve brže rastu. Iako se više Europljana no prije koristi internetom za komunikaciju, a u Europi raste i broj digitalnih stručnjaka, i dalje postoji jaz u digitalnim vještinama. Nadalje, iako se poduzeća sve više koriste digitalnim tehnologijama, e-trgovina u cjelini raste sporo. Istodobno podatci pokazuju da se Europljani više koriste uslugama javne uprave dostupnima preko interneta. Iz navedenih rezultata vidi se da je potrebno što brže dovršiti uspostavu jedinstvenog digitalnog tržišta te povećati ulaganja u digitalno gospodarstvo i društvo.

Hrvatska je po rezultatima opet među najgorim zemljama i prema Indexu digitalnog gospodarstva, od Hrvatske su u EU lošije samo Mađarska, Poljska, Italija, Bugarska, Grčka i Rumunjska. Među EU-28 Hrvatska je na 22. mjestu. Usprkos lošoj poziciji, Hrvatska se od prošle godine popravila, kada je bila na 23. mjestu, pa je tako napredovala za jedno mjesto. Najveći prigovori na stanje digitalnog gospodarstva u Hrvatskoj loši su rezultati u području povezivosti, dostupnost širokopojasne veze u ruralnim područjima, a loša je i pokrivenost brzom širokopojasnom mrežom. Osim toga, cijene fiksnog širokopojasnog interneta i dalje su među najvišima u Europi. U analizi se spominje da “pozicionirani operator zajedno sa svojim društvima kćerima ima veoma visok tržišni udio”, prevedeno, Europska komisija smatra da su cijene visoke zbog neke vrste monopola na tržištu.

Digitalni indeks izračunava se na temelju pet paramatera: povezivost, ljudski kapital, upotreba internetskih usluga, integracija digitalne tehologije i digitalne javne usluge.

Primjetan je napredak u području ljudskog kapitala jer je broj IT stručnjaka povećan s 2,7 na 3,3 posto, a udio osoba s diplomom iz područja prirodnih znanosti, tehnologije, inžinjerstva i matematike (STEM) u dobnoj skupini od 20 do 29 godina povećan je i sada iznosi 1,7 posto.V.T.