Novosti
ULAŽEMO ČAK 1,4 MILIJARDE KUNA

Zadnja šansa da selo bude poželjno mjesto za život
Objavljeno 17. travnja, 2018.

Ni 73 godine od završetka II. svjetskog rata nismo izgubili epitet ruralnog područja. Prema EU-u, i dalje smo ruralna zemlja, istina s daleko manje seoskog stanovništva nego u poratnim godinama, no i dalje iznad europskog prosjeka. Prema riječima demografa Stjepana Šterca, udio ruralnog stanovništva u RH sada je 37, dok je udio urbanog stanovništva u Europi 85 - 90 posto pa za njom i dalje debelo kaskamo.

– Aktualno je iseljavanje, no ne kao posljedica urbanizacije nego radnog egzodusa, a tu je i problem loše raspoređenosti stanovništva u prostoru - kaže Šterc. Iako smo i dalje ruralna zemlja, dobna, obrazovna i druga struktura sela, a vezano uz to i poljoprivrede, loša nam je – selo i agrar su nam stari, treba im “injekcija” mladosti, njezina zadržavanja na selu, a to podrazumijeva egzistenciju, ali i kvalitetu života na njemu, sve do slobodnih aktivnosti.

Tome je ciljano usmjerena “poljoprivredno-nepoljoprivredna” Mjera 7 Programa ruralnog razvoja (PRR) RH 2014. - 2020. kojom se u dizanje infrastrukture, kvalitete života uopće na selu – od gradnje cesta, vrtića, društvenih, vatrogasnih domova, do sadržaja za slobodno vrijeme, na ruralna područja ubrizgavaju čak 1,4 milijarde kuna. Većinom je to europski novac, a manji dio iz proračuna. Prilika je to koja se nasmiješila općinama i gradovima - ključan je kriterij - s 2000 do 10.000 stanovnika.

Spriječiti iseljavanje

- Premda mnogi nacionalni PRR za 2014. - 2020., prema kojemu je Hrvatskoj raspoloživo ukupno 2,38 milijardi eura, povezuju isključivo uz investiranja u razvoj primarne poljoprivrede i proizvodnje hrane, dio tih izdašnih potpora namijenjen je kroz M7 ulaganja u temeljne usluge i obnovu sela. Kroz M7 općinama i gradovima otvoren je prostor za brojne nove investicije u pokretanje, poboljšanje ili proširenje raznovrsnih usluga koje unaprjeđuju kvalitetu života stanovništva naseljenog na ruralnim područjima kako bi taj prostor postao poželjno mjesto za život i rad. Cilj je višim standardom odgovoriti lokalno stanovništvo od iseljavanja, ali i pokušati motivirati mlađe generacije da možda zamijene život na urbanom asfaltu i dosele se na ruralna područja - ističu u Ministarstvu poljoprivrede. Dosad je za M7 objavljeno pet natječaja na koje je stiglo 1506 zahtjeva u vrijednosti od 3,3 milijarde kuna. Na četiri natječaja prihvatljivim za sufinanciranje ocijenjen je 621 projekt težak 1,44 milijarde kuna. Među top 5 županija u povlačenju novca iz M7 je i Osječko-baranjska; za 46 projekata, njoj pripada 81,5 milijuna kuna.

Uz nju su još Istarska, Bjelovarska, Krapinska i Varaždinska županija.

Na terenu tvrde da nam je selo loših demografskih, gospodarskih, socijalnih i društvenih prilika, s lošom, dotrajalom ili, na dijelu ruralnih područja, nikakvom komunalnom i drugom infrastrukturom. Na M7 prošla je i Općina Levanjska Varoš, najnerazvijenija općina Đakovštine. Prekrasnu prirodu, na žalost, ne prati dobra gospodarska slika, kao ni zaposlenost ni ostali sadržaji za ostanak na selu.

- U M7 prošli smo u dijelu za nerazvrstane ceste; dobili smo 1,7 milijuna kuna za rekonstrukciju ceste u Majaru, važne za stanovnike, poljoprivrednike, šumare, vatrogasce u čuvanju šume od požara - kaže načelnik Levanjske Varoši Slavko Tidlačka čija općina danas službeno ima 1000 stanovnika, no realno ih je 950, uz naseljenost slabiju i od Like - sa 6,9 stanovnika po četvornom kilometru.

Trebaju cestu, vrtić…

Ljude ovdje nema što zadržati – “mršava” poljoprivreda jer je kraj brdski, izostanak gospodarskih sadržaja, jedina škola koja nije ugašena je u općinskom središtu. Ni Majar, sa 120 duša, nema čime zaustaviti pad stanovništva – škola je već godinama zatvorena, nema dućana, doma, KUD-a… Ovdje se nema gdje raditi, osim na “škrtoj” poljoprivredi, a ni zabaviti…

U M7 priliku je vidjela i Strizivojna. “Prošli smo s projektom gradnje vrtića, dobivši 7,3 milijuna kuna”, kaže načelnik Josip Jakobović. U malim naseljima 17 županija gradit će se, obnoviti te opremiti njih 57.

- Ugovori o dodjeli novca vrtićima potpisat će se za mjesec dana - najavio je ministar Tomislav Tolušić.

- Na peti natječaj, a riječ je o operaciji 7.1., odnosno kandidiranju projekata za izradu planova za razvoj jedinica lokalne samouprave i naselja na ruralnim područjima, stiglo je 230 zahtjeva uz traženi iznos potpore od 31,7 milijuna kuna. Postupak izbora prihvatljivih projekata po tom natječaju još nije proveden - kažu u Tolušićevu timu. Riječ je zapravo o već drugom natječaju te namjene, a na onom prvom, objavljenom 2015., bilo je 400 zahtjeva za 37,6 milijuna kuna. Potporu su dobila 232 projekta, i to 20,2 milijuna kuna.

Za tu vrstu potpore kandidirati se mogu općine i gradovi do 10.000 stanovnika. Prihvatljivi troškovi su izrada / izmjena i dopuna prostornog plana uređenja općine ili grada, strateških planova razvoja njihovih pojedinih gospodarskih sektora - poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo, industrija, turizam, trgovina, promet, obrtništvo, građevinarstvo, informatika, energija, ističu u Ministarstvu poljoprivrede uz poruku kako je moguće dobiti potporu do 100 posto ukupnih troškova od 5000 do 70.000 eura. Tidlačka ocjenjuje da ovom i sličnim mjerama rezultati na selu neće izostati, no i da je ovoj siromašnoj općini za pripremu projekta trebalo oko 70.000 kuna.

Suzana ŽUPAN

Tomislav Tolušić

ministar poljoprivrede

Da život na selu postane izbor, a ne nužda

- Mnoge naše općine i gradovi suočeni su s dugogodišnjim manjkom financijskih sredstava, što je rezultiralo nekvalitetnom lokalnom infrastrukturom koja je ostavila negativan trag kroz depopulaciju seoskih područja. Zbog toga smo aktivirali M7 iz PRR-a RH kojim unaprjeđujemo kvalitetu života seoskog stanovništva, prije svega modernizacijom objekata i sadržaja koji služe za obrazovne i društvene aktivnosti. Do sada smo kroz četiri natječaja za tu mjeru odobrili 621 projekt težak 1,44 milijarde kuna čime podižemo kvalitetu života u prostorima koji su, ponajprije zbog nedostatka infrastrukture i sadržaja, dosad bili neprivlačni za život. Ako ljudima ponudimo sadržaje koji ih inače privlače gradovima, živjeti na ruralnom području postat će izbor, a ne nužda - izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

Zakasnjela mjera?

Član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić kaže kako je M7 dobra, no zakasnjela mjera.

– Bojim se da je za brojne seoske sredine za nju prekasno. Što Levanjskoj Varoši vrijedi nova škola kada je poluprazna?! - kaže Brlošić. Načelnik Strizivojne Josip Jakobović pozdravlja ovakve mjere, no ističe da selu i zadržavanju lokalnog stanovništva prvenstveno trebaju radna mjesta, zapošljavanje, a onda sve ostalo. “Sve ostalo je nadgradnja”, dodaje Jakobović, a demograf Stjepan Šterc dodaje da je za revitalizaciju sela potreban čitav sustav mjera, sinergija, “strateška priča koja će zahvatiti sve segmente društva.”

starost

NAJVEĆI PROBLEM HRVATSKOG SELA

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

JEZIVE STATISTIKE NAGOVJEŠTAVAJU SLOM ŠKOLSTVA

Od 2005. godine u hrvatskim je školama 104.430 učenika manje, Slavonija je ostala bez njih 34.233

2

MARKO JELIĆ OBJASNO SRPSKOM MINISTRU KAKO STOJE STVARI

Gradonačelnik Knina odgovorio Dačiću

3

PUCANJ NIJE ZAUSTAVIO KRIJUMČARE, NO UHVAĆENI SU UBRZO

Policija opet zapucala na
krijumčare migrantima