Ni 73 godine od završetka II. svjetskog rata nismo izgubili epitet ruralnog područja. Prema EU-u, i dalje smo ruralna zemlja, istina s daleko manje seoskog stanovništva nego u poratnim godinama, no i dalje iznad europskog prosjeka. Prema riječima demografa Stjepana Šterca, udio ruralnog stanovništva u RH sada je 37, dok je udio urbanog stanovništva u Europi 85 - 90 posto pa za njom i dalje debelo kaskamo.

– Aktualno je iseljavanje, no ne kao posljedica urbanizacije nego radnog egzodusa, a tu je i problem loše raspoređenosti stanovništva u prostoru - kaže Šterc. Iako smo i dalje ruralna zemlja, dobna, obrazovna i druga struktura sela, a vezano uz to i poljoprivrede, loša nam je – selo i agrar su nam stari, treba im “injekcija” mladosti, njezina zadržavanja na selu, a to podrazumijeva egzistenciju, ali i kvalitetu života na njemu, sve do slobodnih aktivnosti.

Tome je ciljano usmjerena “poljoprivredno-nepoljoprivredna” Mjera 7 Programa ruralnog razvoja (PRR) RH 2014. - 2020. kojom se u dizanje infrastrukture, kvalitete života uopće na selu – od gradnje cesta, vrtića, društvenih, vatrogasnih domova, do sadržaja za slobodno vrijeme, na ruralna područja ubrizgavaju čak 1,4 milijarde kuna. Većinom je to europski novac, a manji dio iz proračuna. Prilika je to koja se nasmiješila općinama i gradovima - ključan je kriterij - s 2000 do 10.000 stanovnika.

- Premda mnogi nacionalni PRR za 2014. - 2020., prema kojemu je Hrvatskoj raspoloživo ukupno 2,38 milijardi eura, povezuju isključivo uz investiranja u razvoj primarne poljoprivrede i proizvodnje hrane, dio tih izdašnih potpora namijenjen je kroz M7 ulaganja u temeljne usluge i obnovu sela. Kroz M7 općinama i gradovima otvoren je prostor za brojne nove investicije u pokretanje, poboljšanje ili proširenje raznovrsnih usluga koje unaprjeđuju kvalitetu života stanovništva naseljenog na ruralnim područjima kako bi taj prostor postao poželjno mjesto za život i rad. Cilj je višim standardom odgovoriti lokalno stanovništvo od iseljavanja, ali i pokušati motivirati mlađe generacije da možda zamijene život na urbanom asfaltu i dosele se na ruralna područja - ističu u Ministarstvu poljoprivrede. Dosad je za M7 objavljeno pet natječaja na koje je stiglo 1506 zahtjeva u vrijednosti od 3,3 milijarde kuna. Na četiri natječaja prihvatljivim za sufinanciranje ocijenjen je 621 projekt težak 1,44 milijarde kuna. Među top 5 županija u povlačenju novca iz M7 je i Osječko-baranjska; za 46 projekata, njoj pripada 81,5 milijuna kuna.

Uz nju su još Istarska, Bjelovarska, Krapinska i Varaždinska županija.

Na terenu tvrde da nam je selo loših demografskih, gospodarskih, socijalnih i društvenih prilika, s lošom, dotrajalom ili, na dijelu ruralnih područja, nikakvom komunalnom i drugom infrastrukturom. Na M7 prošla je i Općina Levanjska Varoš, najnerazvijenija općina Đakovštine. Prekrasnu prirodu, na žalost, ne prati dobra gospodarska slika, kao ni zaposlenost ni ostali sadržaji za ostanak na selu.

- U M7 prošli smo u dijelu za nerazvrstane ceste; dobili smo 1,7 milijuna kuna za rekonstrukciju ceste u Majaru, važne za stanovnike, poljoprivrednike, šumare, vatrogasce u čuvanju šume od požara - kaže načelnik Levanjske Varoši Slavko Tidlačka čija općina danas službeno ima 1000 stanovnika, no realno ih je 950, uz naseljenost slabiju i od Like - sa 6,9 stanovnika po četvornom kilometru.

Ljude ovdje nema što zadržati – “mršava” poljoprivreda jer je kraj brdski, izostanak gospodarskih sadržaja, jedina škola koja nije ugašena je u općinskom središtu. Ni Majar, sa 120 duša, nema čime zaustaviti pad stanovništva – škola je već godinama zatvorena, nema dućana, doma, KUD-a… Ovdje se nema gdje raditi, osim na “škrtoj” poljoprivredi, a ni zabaviti…

U M7 priliku je vidjela i Strizivojna. “Prošli smo s projektom gradnje vrtića, dobivši 7,3 milijuna kuna”, kaže načelnik Josip Jakobović. U malim naseljima 17 županija gradit će se, obnoviti te opremiti njih 57.

- Ugovori o dodjeli novca vrtićima potpisat će se za mjesec dana - najavio je ministar Tomislav Tolušić.

- Na peti natječaj, a riječ je o operaciji 7.1., odnosno kandidiranju projekata za izradu planova za razvoj jedinica lokalne samouprave i naselja na ruralnim područjima, stiglo je 230 zahtjeva uz traženi iznos potpore od 31,7 milijuna kuna. Postupak izbora prihvatljivih projekata po tom natječaju još nije proveden - kažu u Tolušićevu timu. Riječ je zapravo o već drugom natječaju te namjene, a na onom prvom, objavljenom 2015., bilo je 400 zahtjeva za 37,6 milijuna kuna. Potporu su dobila 232 projekta, i to 20,2 milijuna kuna.

Za tu vrstu potpore kandidirati se mogu općine i gradovi do 10.000 stanovnika. Prihvatljivi troškovi su izrada / izmjena i dopuna prostornog plana uređenja općine ili grada, strateških planova razvoja njihovih pojedinih gospodarskih sektora - poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo, industrija, turizam, trgovina, promet, obrtništvo, građevinarstvo, informatika, energija, ističu u Ministarstvu poljoprivrede uz poruku kako je moguće dobiti potporu do 100 posto ukupnih troškova od 5000 do 70.000 eura. Tidlačka ocjenjuje da ovom i sličnim mjerama rezultati na selu neće izostati, no i da je ovoj siromašnoj općini za pripremu projekta trebalo oko 70.000 kuna.