Opremljeni harpunima i vodootpornim bilježnicama, Louis, Carlos i Antonis rone duboko u kristalno bistre vode zaljeva Konos na Cipru i love opasne predatore - morske paunove.

Nakon što je naselila dio Atlantika na istočnoj obali SAD-a i Kariba, ta riba sada prijeti i invazijom u Sredozemlje.

Morski biolozi iz istraživačkog centra za okoliš Enalia Physis nakon dva zarona vraćaju se s dvadesetak smeđe-bijelih prugastih primjeraka. Naoružana otrovnim bodljama, ta egzotična riba, miljenica vlasnika akvarija, nema prirodnih neprijatelja u Sredozemlju.

Njezin dom su grebeni, ubod joj je bolan, ali ne i koban, a izvorno potječe iz Indijskog oceana.

No ekspanzija morskog pauna u Sredozemlju toliko zabrinjava znanstvenike, ribare i ronioce da su započeli kampanju smanjenja njegova broja.

“Proširio se svagdje”, otkriva jedan od ronilaca. “Na cijelom otoku, gotovo svagdje gdje zaronite, vidite mase morskih paunova.”

Situacija je ista u Libanonu, gdje Alain Najem, voditelj ronilačkog kluba sjeverno od Bejruta, upozorava da ih svaki put kada zaroni vidi sve više. Riba je viđena i uz obale Grčke, Turske i Tunisa.

“Eksponencijalni rast” morskog pauna u Sredozemlju posljedica je proširenja Sueskog kanala i sve viših temperatura mora, tvrdi Jason Hall-Spencer, profesor morske biologije s britanskog sveučilišta u Plymouthu. Hladnije vode zapadnog Sredozemlja, kaže, zasad su pošteđene najezde. U istočnom Sredozemlju zato traje invazija, tvrdi Demetris Kletou, direktor Istraživačkog laboratorija za more i okoliš u Cipru.

Dvojica znanstvenika zajedno s Enaliom i nekoliko drugih partnera koji uključuju Sveučilište na Cipru i Odjel za ribarstvo i istraživanje mora predvode pilot-projekt imena “Relionmed” koji financira LIFE, europski program zaštite bioraznolikosti. Njihov je cilj pretvoriti Cipar u prvu liniju obrane od najezde morskog pauna. Invazivne su vrste, uz gubitak staništa i pretjeranu eksploataciju, među pet najvećih uzroka smanjenja bioraznolikosti diljem svijeta, upozorava Međunarodni savez za zaštitu prirode.

Takav gubitak remeti ekosustave i ljudske aktivnosti ovisne o njima. Morski paun od osamdesetih godina izaziva znatnu štetu na američkoj i karipskoj obali, kaže morski biolog Carlos Jimenez, koordinator istraživanja u Enaliji. Tvrtka za istraživanje okoliša VertigoLab procjenjuje da je najezda te ribe u Francuskim Antilima, nizu sedam manjih otoka na Karibima, koštala više od 10 milijuna eura godišnje.

Lokalne ribe lak su plijen sposobnog predatora. Morski paun je u dvije godine u zapadnom Atlantiku smanjio brojnost 40 vrsta koraljnih riba za oko 65 posto, pokazuje istraživanje iz 2012. koje je financiralo kanadsko Vijeće za prirodne znanosti i istraživanja. Istodobno se smanjio ulov određenih vrsta riba, uključujući škarpine.

Zbog toga se Sredozemljem, relativno malom moru, ali velikom biseru bioraznolikosti s oko 17 tisuća vrsta, širi strah od morskih paunova. “Zabrinuti smo jer su toliko proždrljivi”, ističe Jimenez dok secira morskog pauna u svom uredu u Nikoziji. “Stvaraju dodatni pritisak na ekosustave koji su već poremećeni pretjeranom eksploatacijom pomorskih resursa, zagađenjem i turizmom”, dodaje. Ciparski su ribari zabrinuti i jer su mnogi od njih bili žrtve morskog pauna. Osim snažnog bola, njegovi ubodi mogu izazvati alergijske reakcije. Theo Koutsavakis, koji vodi ronilački klub i živi uz more cijeli svoj život, tvrdi kako morski paun, omiljen među roniocima, rijetko napada ljude.

No zabrinut je zbog utjecaja na morski život u Cipru koji je već ograničen ribarstvom i turizmom. Koutsavakis je veliki pobornik europskog projekta Relionmed kojim se želi raširiti svijest o širenju te vrste. Inspirirana sličnim projektima u Sjedinjenim Državama, skupina želi organizirati i događaje, uključujući natjecanje u lovu harpunom, kojima će cilj biti smanjivanje populacije morskih paunova i pronalazak ekonomskih inicijativa za ribare. “Znamo da je u ovom trenutku gotovo nemoguće zaustaviti invaziju”, zaključuje biolog Louis Hadjiannou.Hina